Biljna proizvodnja u Federaciji BiH, a koja uključuje niz sektorski važnih područja, od žitarica do povrća, ove će godine dobiti veći iznos poticaja iz federalnog proračuna, a prvi put mjerama će se podržati i kulture poput kupusa, kelja, lubenice i graha, ali i oraha te badema.
Večernji list BiH imao je uvid u program utroška sredstava s kriterijima raspodjele sredstava “Subvencija privatnim poduzećima i poduzetnicima - Poticaj za poljoprivredu”, utvrđenih proračunom za 2022. Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u iznosu od 106,000.000 KM.
Za novčanu potporu biljne proizvodnje osigurano je 16,165.000 KM, a pritom su precizirani i kriteriji, odnosno uvjeti prijave na program poticaja s jasno utvrđenim minimalnim i maksimalnim površinama izraženima u hektarima.
Žita i uljarice
Kada je u pitanju proizvodnja pšenice i raži, klijent ostvaruje pravo na novčanu potporu za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha krušnih žita, dok je kod stočnih žita (stočni ječam, kukuruz, zob i tritikale) precizirano kako klijent može ostvariti pravo na potporu na minimalno 1 ha, za kukuruz na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 200 ha stočnih žita tijekom godine. Stimulira se i proizvodnja krmnog bilja (silažni kukuruz, stočni grašak i grahorice, djetelinsko-travne smjese i djetelina), pri čemu se potpora može ostvariti na minimalno 2 ha, a maksimalno po kulturi 400 ha krmnog bilja tijekom godine.
Važan segment proizvodnje su i uljarice (uljana repica, suncokret i soja), a u tom kontekstu precizirano je kako se potpora može ostvariti na minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi na 250 ha uljarica tijekom godine. Dio je biljne proizvodnje i uzgoj povrća, a programom mjera prepoznat je niz kultura (rajčica, paprika, krastavac, patlidžan, mrkva, cikla, crveni luk, češnjak, salata, mladi krumpir, kupus, lubenica, kelj i grah). Proizvođači će pritom moći ostvariti pravo na novčanu potporu na minimalno 0,5 ha, a maksimalno po kulturi na 20 ha površine pod povrćem tijekom godine. Kada je riječ o grožđu i maslinama, poticaje je moguće dobiti na minimalno 0,3 ha, a maksimalno po kulturi na 200 ha.
Uzgoj voća
Program mjera ustvrdio je nekoliko voćarskih kultura za koje se mogu ostvariti poticaji (šljiva, jabuka, kruška, breskva, nektarina, nar, trešnja, višnja, smokva, kajsija, lješnjak i malina, orah, badem, borovnica, brusnica i aronija), dok je u kontekstu površina minimalna 0,5 ha, a maksimalna 250 ha po kulturi.
Podršku će dobiti i proizvodnja heljde, a klijent može ostvariti ovo pravo za proizvodnju na minimalno 1 ha, a maksimalno 50 ha. Poticajne mjere predviđene su i za ljekovito i aromatično bilje (kamilica, metvica, lavanda, ružmarin, smilje, lovor i dr.), pri čemu se potpora može dobiti za minimalno 1 ha, a maksimalno po kulturi za 50 ha, kao i za duhan (virdžinija, berlej i hercegovački ravnjak), a pravo na potporu ostvaruje se na minimalno 0,5 ha, a maksimalno po kulturi na 50 ha.
Iznimno je važna i činjenica što je u proračunu predviđena i potpora za proizvodnju deklariranog sjemena, počevši od žita, kukuruza, soje i suncokreta pa do krumpira, a u kontekstu pomoći proizvodnji predviđene su i mjere poticanja deklariranog sadnog materijala, poput različitih voćki i vinove loze, kao i deklariranih presadnica povrća. Biljna proizvodnja već je dulje prepoznata kao važan segment budućnosti oporavka bh. sela, a posljednji događaji dodatno su uputili na potrebu snažnije potpore razvoju domaćih proizvodnih kapaciteta.