Od Stoca pravimo mjesto dobrog života i turističko-prometno čvorište juga

Stjepan Bošković, kandidat stranaka Hrvatskoga narodnog sabora za načelnika općine Stolac, u intervjuu za Večernji list govori o proteklom mandatu, gospodarskim rezultatima rada Općinske uprave, među kojima posebno mjesto zauzima dovođenje vode na Dubravsku visoravan, kao i planovi za iduće razdoblje. Ističe kako će Hrvati i nakon ovih izbora imati načelnika, kao i većinu u Općinskom vijeću. Kada je riječ o gospodarstvu, navodi kako se u Stocu trenutačno provodi niz vrlo značajnih projekata, počevši od prometnica koje ga trebaju povezati s morem pa do dovođenja tehničke vode na Dubravsku visoravan. Potonji je posebno bitan jer postoje izuzetno dobri rezultati prve faze te su očekivanja kako će rastom broja površina koje se natapaju rasti i broj kućanstava koja se bave poljoprivrednom proizvodnjom.

Koji su razlozi zbog kojih su stranke Hrvatskoga narodnog sabora odlučile ponuditi zajedničkog kandidata za poziciju načelnika?

S bošnjačkog političkog spektra istaknut je jedan neovisni kandidat, a u biti iza njega stoji Inicijativa, stoga nismo htjeli doći u rizik da idemo s više kandidata. U tom je kontekstu unutar Hrvatskog narodnog sabora i svih stranaka s hrvatskog političkog spektra koje djeluju u Stocu postignut dogovor da idemo s jednim kandidatom. Sve to ima za cilj da ne dovodimo u pitanje načelničku poziciju u našoj općini.

Očekivanja su kako će te odnijeti još jednu pobjedu u utrci za načelnika? Kakve su procjene i analize kada je riječ o Općinskom vijeću?

Naravno da očekujemo. Sigurno je da ćemo zadržati poziciju načelnika u Stocu. Međutim, da bismo imali potpunu vlast, potrebna je i većina u Općinskom vijeću. Mi smo je do sada imali ili kroz koaliciju ili kroz stranku, a to planiramo i ove godine. Treba napomenuti kako se s bošnjačkog spektra ide s neovisnim kandidatima kako bi se s minimalnim brojem glasova po kandidatu pokušala dobiti većina u Općinskom vijeću.

Kada bismo išli s jednom listom, izgubili bismo većinu u Općinskom vijeću te smo zato donijeli odluku da će sve stranke HNS-a koje su se prijavile za izbore u Stocu imati liste. To je jedan odgovor na ovu makinaciju bošnjačkih političkih stranaka. Mislim da ćemo s ovim pristupom u konačnici imati apsolutnu većinu u Općinskom vijeću. Treba navesti kako imamo, uz naš broj glasova koji dobivamo redovito, jamstvo da ćemo imati većinu u Općinskom vijeću.

Očekujemo da će Središnje izborno povjerenstvo primjenjivati sve zakone, odnosno Izborni zakon, te donositi akte u duhu toga Zakona. Moram napomenuti da su Bošnjaci kod prijave političkih stranaka dostavili 3600 potpisa, a mi znamo da je u Stocu onih koji imaju pravo potpisati liste 2800 maksimalno. Dakle, netko im je u SIP-u dopustio neki način popisa koji nije vjerodostojan. U ovom se trenutku može reći kako se vrši pritisak na Središnje izborno povjerenstvo. To ne treba dopustiti, u protivnom, sumnjamo u regularnost izbora.

Koji danas izazovi stoje pred građanima Stoca? Kakva je ukupna gospodarska situacija te u kojoj mjeri započeti projekti mogu voditi pokretanju novih radnih mjesta?

Stolac je komunikacijski otvor i u ovom trenutku rade se magistralne i regionalne ceste. Dinamiku je malo pandemija usporila, ali mislim da će ovo proći i mi ćemo biti spremni kroz našu gospodarsko-poslovnu zonu djelovati u smislu daljnjeg razvoja gospodarskih kapaciteta. Također idemo i na jačanje turističkog sektora, što je pak povezano s ovim prometnim dijelom. Na učinkovit način prezentiramo svu našu kulturno-povijesnu baštinu, a istodobno se skrbimo o našim spomenicima. Zahvaljujući radu JU Radimlja i angažmanu Općine Stolac, imamo dvije destinacije, Radimlju i Boljune, pod zaštitom UNESCO-a.

Stolac ima svoje perspektive i ako se ovo smiri, mislimo se vrlo brzo vratiti u normalu i otvarati dobre pozicije za ostanak i povratak.

Kakvo je stanje kad je riječ o nekim kapitalnim projektima, a tu prvenstveno mislim na vodovod preko Dubravske visoravni? Koliko je njegovo strateško značenje kad je riječ o revitalizaciji poljoprivrede?

Posljednjih 30-40 godina bio je san dovesti vodu na Dubravsku visoravan. Evo, mi smo zajedno s Gradom Čapljinom, a u početku s Mostarom, doveli vodu, ljudi imaju stabilan izvor napajanja. Radi se o tehničkoj vodi iz Bregave za razvoj poljoprivredne proizvodnje. Prva faza je završena, već su prve površine pod natapanjem, pri čemu treba naglasiti kako imamo dobre pokazatelje kad je riječ o crpilištu i učincima dovođenja vode. To nam je jasan signal da se projekt treba širiti u cilju da što veći broj površina ima tehničku vodu za natapanje. Samim time, može se reći i kako će se sve više ljudi baviti poljoprivredom.

U ovoj prvoj fazi projekt je dao tehničku vodu za određeni dio poljoprivrednog zemljišta. Ključni je cilj navodnjavanjem revitalizirati poljoprivredno zemljište koje se nije radilo te kako bismo što više poljoprivrednih i obiteljskih gospodarstava vezali za to zemljište. U konačnici, ljudi trebaju dobiti uvjete da mogu razvijati poljoprivrednu proizvodnju. Provodimo dosta projekata i oni obećavaju kako će se sutra moći živjeti od rada uz što lakše uvjete. To je taj kontinuitet rada u stvaranju boljih uvjeta za sve.

Može li se danas dobro živjeti u Stocu? Kakve su perspektive razvoja u godinama koje su pred nama?

Dosta toga smo proživjeli i mnoge su se stvari ispolitizirale. Dakle, radilo se o nekim redovitim stvarima, odnosno gdje su to u ostalim općinama bili neki redoviti problemi, u Stocu su to bili nacionalni i sigurnosni problemi. Ali polako stvari dolaze na svoje mjesto. Stolac ima šansu za razvoj i to će sigurno iskoristiti. Sve ono što ima od prirodnog, kulturnog i povijesnog bogatstva, stavit će u funkciju jednog proizvoda koji će značiti kako će svatko poželjeti doći u Stolac, odnosno poželjeti živjeti u Stocu.

U tom je kontekstu posebno važan projekt prometnice koja se gradi prema Neumu, čijim će okončanjem naš grad postati jedno prometno čvorište ovog dijela zemlje, a to je i preduvjet za snažnije iskorištavanje kapaciteta koje imamo. Svakako se može reći kako je pred Stocem i svima koji žive u njemu bolja budućnost. •