Izmjenama Kaznenog zakona koje je nametnuo odlazeći visoki predstavnik Valentin Inzko, uz pitanje negiranja ili relativiziranja genocida, ratnih zločina..., konačno je jasnije definirano i kažnjavanje govora mržnje i poticanje na nasilje usmjereno prema određenom narodu ili drugoj skupini, što se u Bosni i Hercegovini do sada masovno zloupotrebljavalo. Vrlo često mogu se čuti istupi mržnje na račun bosanskohercegovačkih Hrvata koje se kolektivno naziva UZP-ovcima, dok se njihove institucije ranije Herceg Bosne karakterizira zločinačkim, što također predstavlja šovinizam i do određene mjere fašizam. A kazne za takvo djelo su između tri mjeseca i tri godine, piše Večernji list BiH.
Haaški pečat
Sveučilišni profesor iz Mostara Dražen Barbarić navodi kako je posve normalno osuditi negiranja ratnih zločina, no ne vjeruje kako je taj potez izvan političkog konteksta. A posebno prijepornim smatra da će ispod radara ostati brojni nepresuđeni ratni zločini. - One, prije svega, ciljaju na najtraumatičniji zločin u proteklom ratu - Srebrenicu te popratnu raspravu o genocidu koja neprestano izaziva kontroverze u bosanskohercegovačkoj javnosti, ali i šire. Postavlja se pitanje što je sa svim onim nepresuđenim zločinima manjeg ili većeg obujma koji su se događali na cijelom prostoru BiH sa sve tri zaraćene strane. Oni ostaju ispod radara te je njihova negacija ili osporavanje stvar političkoga oportunizma i taktike, nipošto sudske prakse. Sekundarna viktimizacija svih onih dionika čije ratne traume nisu “pečatirane” haaškim ili bh. sudskim epilogom ostaju trajni zalog međusobnoga nepovjerenja i političke dehumanizacije - smatra profesor Barbarić. Dodaje da nije siguran hoće li bošnjački čelnici uvidjeti kako je sustavna difamacija najmalobrojnijeg naroda te umanjivanje zločina počinjenih nad njegovim pripadnicima također normirana u dopunama Kaznenoga zakona. - Nametnute dopune imaju smisla jedino ako svaka od triju nacija započne svoje unutarnje monologe suočavanja s ratnim teretom i zločinima koji su počinjeni uime njihovih nacija. Bojim se da smo u ovom trenutku daleko od takvoga scenarija - smatra prof. Barbarić. Predsjednik Hrvatskog studentskoga politološkog foruma (HSPF) Martin Mikulić smatra kako izmjene zakona “mogu biti podloga za sprečavanje sramotnog šovinističkoga verbalnog nasilja prema Hrvatima u BiH”.
Prava slika o BiH
- Naime, već desetljećima se iz određenih političko-medijskih krugova, poglavito onih sarajevskih, Hrvate u BiH kolektivno označava kao fašiste, rasiste, UZP-ovce i sl. Kada već za to postoji pravna podloga, potrebno je iskoristiti tu mogućnost za iskorjenjivanje govora mržnje koji Hrvati u BiH trpe gotovo svakodnevno - smatra Mikulić.
Dodaje kako bi te izmjene mogle pridonijeti rasvjetljavanju prave slike o ratnim događanjima u BiH te zaustaviti nasilje prema bh. Hrvatima. - Istodobno će se morati zaustaviti primitivan i mrzilački odnos prema bh. Hrvatima. U suprotnom će nositelji mržnje i laži doživjeti kazneni progon i odgovarati za destruktivnu retoriku koja razara ionako mršavo kohezivno tkivo podijeljenoga bh. društva - smatra Mikulić. •