Bolja iskoristivost obnovljivih izvora energije, a osobito iz hidro, solarnih i vjetroelektrana, diversifikacija izvora opskrbe u kontekstu plina kao i uvođenje novih tehnologija za dobivanje energije iz otpada, put je kojim Bosna i Hercegovina u idućem razdoblju može osigurati bolju energetsku poziciju u globalnim kretanjima, a na što struka gleda kao na strateški važan interes od kojega će korist imati ne samo kućanstva nego i gospodarstvo, piše Večernji list BiH.
Čistija energija
Večernji list nedavno je došao do informacije prema kojoj u BiH postoji milijardu kilograma otpada koji može, uz korištenje različitih tehnoloških procesa, postati vrijedan izvor energije, a na tu temu u više navrata govorili su i stručnjaci iz Vanjskotrgovinske komore. Od plinofikacije i biomase, pa do proizvodnje RDF-a (Refuse-derived fuel), odnosno goriva dobivena od različitih vrsta otpada kao što su komunalni čvrsti otpad (MSW), industrijski otpad ili komercijalni otpad - sve su to mogućnosti koje se otvaraju za BiH, koja bi morala uložiti dodatne resurse za realizaciju plana, vodeći se dvama ključnim razlozima. Prvi se odnosi na već naglašenu nužnost diversifikacije izvora, a drugi predstavljaju nova pravila Europske unije o porezu za dekarbonizaciju zbog kojega će industrijska djelatnost u BiH morati primjenjivati čistije oblike energije za svoje proizvode.
Dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH Vjekoslav Vuković tada je u izjavi za Večernji list pojasnio kako bi se od navedenih milijardu kilograma mogla proizvoditi energija kojom bi se, između ostaloga, mogao vršiti proces grijanja čitavih gradova.
S druge strane, pitanje diversifikacije izvora plina nešto je na što se sada, u novim odnosima na globalnoj razini, gleda kao na nužnost, a u tom kontekstu treba ukazati na činjenicu da je u Federaciji ponovno aktualiziran projekt Južne interkonekcije s kojom bi ovaj entitet dobivao plin preko Republike Hrvatske, odnosno preko terminala za ukapljeni plin na otoku Krku. Navedeni plinovod osobito je značajan iz kuta dobivanja više izvora opskrbljivanja pa bi se njegovom realizacijom Federacija mogla pozicionirati kao prostor koji će moći dobivati plin iz više pravaca (LNG Krk, Kaspijska regija, projekt IAP, europska čvorišta za trgovinu plinom). Plinovod bi ulazio u BiH na prostoru Posušja, zatim bi se granao na dva pravca - prvi prema Mostaru, a drugi preko Tomislavgrada, Kupresa i Bugojna do Novog Travnika, a osim što bi prvi put doveo ovaj vrijedni energent u Hercegovinu, značio bi mnogo i za niz lokalnih zajednica na širem prostoru središnje Bosne. U cijeloj priči važna je i činjenica da je projekt izravno vezan i uz interese Europske unije, a tomu svjedoči i podatak kako je idejni projekt financiran grant sredstvima Europske komisije i završen je sredinom listopada 2020. godine, dok je Studija utjecaja na okoliš i društvo financirana grant sredstvima USAID-a, i završena krajem siječnja 2021. godine.
Energije vjetra
Kada je riječ o obnovljivim izvorima energije, treba ukazati na to da BiH ima iznimne potencijale, a dokaz je tomu i vrijednost izvezene električne energije koja je u prošloj godini dosegla iznos od čak 830 milijuna maraka. Pored hidroelektrana, u posljednjih nekoliko godina i više je nego uočljiv trend izgradnje vjetroparkova i solarnih postrojenja za proizvodnju električne energije. Ipak, većina energije iz obnovljivih izvora ipak se dobiva korištenjem snage rijeka - to potvrđuje podatak kako je procentualni udio hidroenergije u ukupno proizvedenoj energiji iz obnovljivih izvora energije u 2019. godini, kada govorimo o Federaciji, oko 91,5%.
Informacije o radu i poslovanju Operatora za obnovljive izvore energije i učinkovitu kogeneraciju za 2018. i 2019. godinu pokazuju zanimljive tendencije u kontekstu korištenja novih izvora energije poput solarnih i vjetroelektrana, a pritom je vidljivo kako Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne prednjači po broju objekata koji koriste solarnu energiju za proizvodnju struje. Ova Elektroprivreda prva je izgradila i vjetroelektranu (VE Mesihovina), najavljujući tako trend koji vodi u učinkovitije korištenje obnovljivih izvora energije. A takvi trendovi su zapravo i obveza za Bosnu i Hercegovinu koja proizlazi iz Agende 2030. za održivi razvoj (Agenda 2030.), koja se sastoji od 17 ciljeva i 169 podciljeva, a jedan od njih je ključan (13.) jer se njime poziva na poduzimanje žurnih akcija u suzbijanju klimatskih promjena i njihovih posljedica.