Voditelj Izaslanstva Europske unije u Sarajevu i posebni predstavnik EU-a za BiH, veleposlanik Luigi Soreca posjetio je prvi put Mostar i tom je prigodom dao intervju za Večernji list. Pred kraj godine BiH je ponovno na raskrižju, od prijepora domaćih političara i “miniranja” oporbe te dijela međunarodnih aktera. Intervju smo radili neposredno nakon što je Europski parlament potvrdio novi saziv Europske komisije.
Može li ova nova energija potaknuti zemlje Balkana, osobito Bosnu i Hercegovinu, da ubrzaju svoj proces europske integracije?
- Prvo, hvala što ste me pozvali. Čast mi je biti službeno u Mostaru. Da, Europski parlament je danas (srijeda, nap. a.) glasovao za novu Europsku komisiju. Nova Europska komisija počet će s radom sljedećeg tjedna. Zadovoljni smo jer je predsjednica Ursula von der Leyen, koja je potvrđena, snažna podupirateljica proširenja. To je ponovno rekla tijekom svog petog posjeta Bosni i Hercegovini. I mislim da je njezin govor, ako ste ga imali priliku slušati, vrlo snažno potvrdio europsku perspektivu zapadnog Balkana te njezinu namjeru da će učiniti sve što je u njezinoj moći kako bi se cijela regija pridružila Europskoj uniji. Za nas je to strateški prioritet. U interesu je Europske unije da Bosna i Hercegovina i cijela regija postanu dio Europske unije radi stabilnosti, sigurnosti i ekonomskih razloga. Tu nije samo pitanje da Bosna i Hercegovina želi pristupiti Uniji nego je i Unija ta koja želi Bosnu i Hercegovinu u svojim redovima.
Imate li informacije jesu li stranke ili vlada postigle dogovor o Planu rasta?
- Nastavlja se s koalicijskim razgovorima, ali bih rekao da Bosna i Hercegovina u cjelini, uzimajući u obzir i ulogu drugih razina vlasti, mora doći do rješenja što je prije moguće.
Jeste li zadovoljni brzinom napretka Bosne i Hercegovine na putu prema Europskoj uniji?
- Pa, tempo rada nije potpuno zadovoljavajući jer, kao što znate, Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja još nije službeno predstavila Reformsku agendu. Ostale su to učinile i već su je počele provoditi. Albanija i Crna Gora će za nekoliko tjedana ući u jedinstveni europski platni promet, što je prvi korak u okviru Plana rasta. Srbija bi uskoro trebala slijediti. Dakle, nismo zadovoljni. Potičemo vlasti BiH da pronađu kompromis u pitanjima koja se odnose na Ustavni sud i nacionalno glasovanje u Vijeću za državnu pomoć i konkurenciju. Razumijem da su stranke sve bliže dogovoru. Pokušavamo olakšati taj proces. Prošlog tjedna ravnatelj Opće uprave Jan Koopman posjetio je Sarajevo kako bi se sastao sa svim strankama, uključujući oporbu, kako bi pronašli kompromis. Očekujemo da sastanak lidera koalicije, koji bi trebao biti održan sljedeći tjedan u Mostaru, dovede do rješenja. Jasno je da je ovo važno za građane BiH. Plan rasta donosi prednosti pristupa jedinstvenom tržištu, digitalnoj tranziciji, zelenoj tranziciji, a to su stvari koje građanima BiH mogu poboljšati kvalitetu života mnogo prije nego što postanu članice EU-a.
Gospodine veleposlaniče, čini mi se da imate najteži posao u europskoj administraciji - biti prvi čovjek Izaslanstva ovdje u Bosni i Hercegovini jer je uključeno toliko različitih aktera?
- Počašćen sam što obnašam ovu dužnost. Zapravo sam se prijavio za nju i prošao kroz izbor. Za mene je privilegij biti veleposlanik EU-a i posebni predstavnik EU-a u Bosni i Hercegovini. Možda znate da sam mnogo radio u regiji i u Bosni i Hercegovini. Bio sam odgovoran za proces koji je doveo do ukidanja viza za sve građane BiH 2010. Smatram sebe aficionado Balkana. Poznajem regiju, poznajem kulturu, a kao južni Talijan osjećam se prilično kao kod kuće u regiji. No, mogu reći da je ovaj posao složen, ali fascinantan, i nadam se da ću moći približiti Bosnu i Hercegovinu članstvu što je bliže moguće.
U intervjuu za Euronews naglasili ste i istaknuli da, unatoč složenosti sustava, on može funkcionirati i donijeti rezultate. Međutim, drugi su istaknuli izazove s određenim domaćim akterima s kojima ste se sastali. Suočavate li se s takvim izazovima ovdje u Bosni i Hercegovini?
- Moj cilj od prvog dana bio je vrlo jasan, razgovarati sa svim akterima u zemlji, poštujući ulogu koju oni imaju i primjenjujući glavni koncept Europske unije. Zovemo se “Ujedinjeni u raznolikosti” jer primjenjujemo sustav temeljen na dijalogu te, gdje je potrebno, kompromisima. I dalje ću to raditi ovdje, kao što sam radio u drugim zemljama regije, pokušavajući dovesti sve do konsenzusa. Vidim svoju ulogu kao posrednika. Europska unija je najuspješniji mirovni projekt u našoj modernoj povijesti i to se vrlo dobro primjenjuje na zemlju poput Bosne i Hercegovine, koja je izašla iz strašnog rata. Tako da ću jasno raditi u tom smjeru, imajući na umu da je za Europsku uniju teritorijalni integritet i suverenitet Bosne i Hercegovine neupitan. Stoga, s tim na umu, podržavajući i osiguravajući da svi poštuju temeljne vrijednosti naše Unije, spreman sam razgovarati sa svim stranama u zemlji.
Kako gledate na ulogu trećih strana u odlučivanju Bosne i Hercegovine? Neki tvrde da je dio međunarodne zajednice postao više problem nego rješenje. Kakav je vaš stav?
- Mislim da je Bosna i Hercegovina, od rata, postala mjesto na kojem je međunarodna zajednica igrala važnu ulogu. Daytonski sporazum bio je apsolutno ključan za okončanje rata i počinjanje izgradnje nove države. Jasno je da smo sada u drugačijoj situaciji. Sada smo u situaciji gdje je Bosna i Hercegovina već dvije godine zemlja kandidatkinja i predodređena je da postane članica. Kao članica, međunarodni nadzor nije kompatibilan s članstvom u EU. Napredujemo, i to je nešto što ste čuli i od Daytona i Bruxellesa, u postupnom procesu. Jasno je da je također na vlastima BiH da osiguraju da se taj prelazak dogodi što je prije moguće radeći na pitanjima koja Europska unija traži kao uvjete za početak pregovora, a poslije za postajanje članicom. Što prije vlasti BiH provedu EU zahtjeve, to će prije međunarodni nadzor postati nepotreban.
Već ste odgovorili na sljedeće pitanje. Je li moguće pomiriti očekivanja očuvanja uloge triju konstitutivnih naroda, što je temelj Daytonskog sporazuma, s individualnim pravima građana kao temeljem EU-a?
- Jedna od glavnih točaka i temeljnih vrijednosti Europske unije je jednakost i nediskriminacija građana, što znači da svi građani moraju moći ostvariti svoja prava. I to je nešto što ćemo tražiti i od Bosne i Hercegovine da provede kada dođe vrijeme za početak pregovora. Mi to jasno navodimo u našim izvješćima o zemlji svake godine, da očekujemo provedbu svih odluka Europskog suda za ljudska prava. Istodobno, imamo i u Europskoj uniji članice koje imaju elemente raznolikosti, gdje se poštuju nacionalne, jezične zajednice i kulture. Tako da mislim da će, kad pregovori počnu i kad počnemo raspravljati između EU i BiH o tome kako osigurati da se postigne konačni cilj, a to je jednakost i nediskriminacija svih građana, tada će se svakako uzeti u obzir i elementi koji su dio povijesti i kulture zemlje.
Čuli ste o frustracijama Hrvata koji nisu dovoljno zastupljeni u državnom Predsjedništvu. Sljedeće pitanje je kako EU planira podržati reformu izbornog sustava i Ustava u Bosni i Hercegovini?
- Naravno, čujemo stavove svih različitih konstitutivnih naroda. Imamo razumijevanja za te stavove. Istodobno, naš stav je da dugoročno održivo rješenje mora doći iz dijaloga i razgovora među konstitutivnim narodima. Osiguravat ćemo da u našim pregovorima unutar pregovaračkog okvira, koji će biti vrlo važan, javni sektor i politički lideri BiH polako, ali sigurno, razumiju potrebu da se pridržavaju tih načela. U tom kontekstu, siguran sam da će svi konstitutivni narodi pronaći trenutak za suradnju i, nadam se, kompromis, kako bi različite pozicije bile uzete u obzir.
Kako EU može pomoći u jačanju slobode medija i neovisnosti medija u BiH? Kako će promicati objektivno informiranje svih građana?
- Moram reći da mi je ovo vrlo blisko. U svom radu uvijek sam podržavao novinarstvo i slobodu medija. Za mene je prirodno zamisliti društvo u kojem novinar može postaviti bilo kakvo pitanje, kao što vi radite, i osjećati se slobodno u tome. Imamo instrumente financijske pomoći, ali i podršku medijskoj pismenosti, vlasništvu medija, što ćemo svakako nastaviti provoditi. Novinari u Bosni i Hercegovini trebaju znati da Europska unija stoji uz njih u njihovu svakodnevnom radu kako bi ljudi u Bosni i Hercegovini dobili vijesti onako kako bi ih trebali dobiti, a vi ih možete izvještavati.
U redu. Nisam vidio da ste donijeli kristalnu kuglu, ali dopustite mi da postavim pitanje uime svoje djece. Moj najmlađi sin ima četiri godine. Možemo li mu obećati da će do svoje osamnaeste godine biti EU građanin?
- To je lijepo pitanje.
Također, moram reći, niste ni Ursula von der Leyen?!
- Ne, već ste mi dali odgovor. Ursula von der Leyen ponovno je izabrana za predsjednicu. Jedan od njezina tri ključna prioriteta je proširenje. Trebali bismo očekivati da će u sljedećih pet godina njezin mandat biti posvećen upravo tom području. Mi, kao veleposlanici Europske unije u regiji, zapravo smo dobili zadatak učiniti sve što možemo kako bismo ubrzali proces. Ali trebate imati na umu jedno - vlasti BiH trebaju shvatiti što je volja 71% građana BiH koji smatraju da su europske integracije njihov cilj. Bosna i Hercegovina je mjesto gdje, nažalost, puno ljudi emigrira. Integracija u EU trebala bi se dogoditi što prije kako bi mladi ljudi Bosne i Hercegovine ostali u zemlji i pomogli izgraditi Bosnu i Hercegovinu kao članicu EU-a. Da odgovorim na vaše pitanje, prilično sam siguran da će vaš sin, kada navrši 18 godina, biti EU građanin, ali postoji jedno pitanje. Hoće li vlasti BiH osigurati da se to dogodi? S naše strane, možete računati na nas.
Posljednje pitanje. Zaboravio sam vas pitati o tome. EU je, naime, odobrila 20 milijuna eura pomoći za obnovu mjesta pogođenih poplavama i klizištima. Imate li dojam da se obnova odvija iznimno sporo?
- Bio sam jako pogođen onim što se dogodilo u noći između 3. i 4. listopada. Četvrtog listopada ujutro odmah sam nazvao predsjednicu Krišto kako bismo stavili naš sustav na raspolaganje. U roku od 24 sata prva spasilačka ekipa EU civilne zaštite bila je već na terenu. Osobno sam otišao u Jablanicu u ponedjeljak kako bih potvrdio podršku Europske unije. Nedugo nakon toga predsjednica Von der Leyen posjetila je Jablanicu prije mjesec dana, kada je najavila važnu financijsku pomoć, 20 dodatnih milijuna eura koji će biti utrošeni u tom području. Sada smo vrlo blizu da ta sredstva budu spremna za utrošiti. Finaliziramo financijsku odluku, a radit ćemo u tri područja - stanovanje, jasno je da se ljudi koji su stradali moraju vratiti u svoje domove, obnoviti infrastrukturne projekte jer su uništene ceste, ali i potpora malim poduzećima koja su bila pogođena. Također smo spremni pomoći tom području s dugoročnim financiranjem putem EU fonda solidarnosti. Osigurali smo da su sve razine vlasti uključene. Očekujemo zahtjev od vlasti BiH do 26. prosinca za sredstva iz Fonda solidarnosti kako bismo osigurali dodatna važna sredstva. Podržavamo lokalne vlasti. Zato sam u Jablanici i Konjicu zastao kako bih se sastao s načelnicima i preživjelima jer sam jednog od njih upoznao tijekom posjeta predsjednice i obećao mu ponovno posjetiti. Moramo razumjeti njegove potrebe i pokazati konkretne geste solidarnosti moga Ureda, koji je mobiliziran kako bi pomogao njemu i drugim ljudima u ovom teškom trenutku.