Na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru 3. lipnja bit će održana Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti - kulture - jezici. Tema ovogodišnje konferencije je "Umjetnost - umjetna inteligencija - umjetna stvarnost". Prodekan za znanost prof. dr. sc. Marko Odak u intervjuu za Večernji list ističe kako je za pokretanje konferencije 2014. godine zaslužan tadašnji dekan Filozofskog fakulteta SUM-a prof. dr. sc. Zoran Tomić. - Ove godine održat će se jubilarna, deseta po redu. Svrha konferencije je od početka potaknuti i uključiti u raspravu zainteresirane znanstvenike iz najšireg spektra znanstveno-studijskih disciplina kako bi ponudili vlastita viđenja spomenutih fenomena te se bavili pitanjima koja može i treba otvarati upravo akademska zajednica, a životno su bitna za cjelokupno društvo - ističe prof. dr. sc. Odak.
Večernji list: Zašto ta tema?
- Tijekom 2023., kada smo razmišljali o temama kojima će se konferencija baviti, odlučili smo se za umjetnost, umjetnu inteligenciju i umjetnu stvarnost. Ako tu godinu promatramo u kontekstu tehnologije, možemo je nazvati i godinom umjetne inteligencije. Često se studentima na predavanjima referiram na knjigu "Podrijetlo ideje računala", koja tijekom tri stoljeća prati živote briljantnih inovatora, filozofa, matematičara, mislilaca toga doba. Svatko od njih se na ovaj ili onaj način bavio prirodom ljudskog razmišljanja i svi su doprinijeli intelektualnoj matrici iz koje je na svijet izašlo svenamjensko digitalno računalo.
Večernji list: Hoće li pristup biti interdisciplinaran?
- Na Filozofskom fakultetu imamo studije jezika, povijesti umjetnosti, filozofije, psihologije, informacijskih znanosti i novinarstva, tako da te teme i trebaju biti promišljane na Filozofskom fakultetu jer humanističke i društvene znanosti daju ključne instrumente za kritičko sagledavanje i etičko promišljanje razvoja tehnologije. Ono što je specifično za znanost današnjice je potreba za integriranjem znanja i spoznaja iz različitih znanstvenih disciplina umjesto pretjeranog fokusiranja na specifičnosti unutar pojedinih grana.
Večernji list: U suradnji s kojim institucijama se održava konferencija?
- S Fakultetom političkih znanosti i međunarodnih odnosa slovačkog Sveučilišta Matej Bel u Banskoj Bistrici, Sveučilištem Sjever u Koprivnici, Doktorskom školom Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar - Područnim centrom Osijek i Institutom za migracije i narodnosti u Zagrebu. To su institucije s kojima imamo dugogodišnju plodonosnu suradnju. Jedan od primjera dobre suradnje je zajednički znanstveno-stručni godišnjak "Kultura komuniciranja" koji je izašao prije nekoliko dana. U Godišnjaku su objavljeni radovi s Međunarodne znanstveno-stručne konferencije "Mladi znanstvenici u dijalogu" održane u svibnju 2023. na našem fakultetu, a na kojoj su sudjelovali izlagači iz Austrije, Estonije, Hrvatske, Srbije, Crne Gore i BiH.
Večernji list: Odakle dolaze ovogodišnji izlagači?
- Konferencija će okupiti više od 100 sudionika iz Estonije, Slovenije, Zagreba, Osijeka, Varaždina, Zadra, Dubrovnika, Sarajeva i Mostara. Za plenarne izlagače imamo akademika Dragu Štambuka, koji je bio hrvatski veleposlanik u Indiji i Šri Lanki, Egiptu i arapskim zemljama, a potom u Japanu, Republici Koreji i Brazilu. Od siječnja 2019. hrvatski je veleposlanik u Iranu. Drugi plenarni izlagač je profesor Predrag Pale s Fakulteta elektrotehnike i računarstva sa Sveučilišta u Zagrebu, koji se smatra "ocem hrvatskog interneta", čovjek koji je uveo internet u Hrvatsku.
Večernji list: Gdje će biti objavljeni radovi s konferencije?
- Radove s redovite godišnje znanstvene konferencije objavljujemo u Godišnjaku u suradnji s drugim znanstvenim i kulturnim ustanovama iz države i regije. Pri izdavanju Godišnjaka vodi se računa o relevantnosti prijavljenih tema te o njihovu znanstvenom doprinosu. Stoga se vrši pažljiva selekcija radova kojom se postiže prepoznata kvaliteta godišnjaka. Godišnjak je referiran u relevantnim bazama za područje, čime smo postigli međunarodnu vidljivost.
Večernji list: Koje su još publikacije na Filozofskom fakultetu?
- Uz spomenutu "Kulturu komuniciranja" i Godišnjak s konferencije, možemo se pohvaliti s još dva znanstvena časopisa - "Hercegovina" i "HUM". Časopis "Hercegovina" referiran je u jednoj od najprestižnijih svjetskih citatnih baza SCOPUS-u, a podnijeli smo zahtjev za ulazak u Web of Science bazu. Časopis "HUM" je u bazama DOAJ, EBSCO, CEEOL, Erih plus te očekujemo pozitivnu recenziju o pristupu SCOPUS bazi. Uzimajući u obzir da je u BiH svega sedam časopisa referirano u WoS i 21 u SCOPUS bazi, to Filozofski fakultet SUM-a stavlja u vrh visokoškolskih ustanova koje objavljuju kvalitetne radove iz područja humanističkih i društvenih znanosti.
Večernji list: Kolika se pozornost posvećuje događajima koji nisu izravno vezani uz nastavni proces?
- Tijekom godine na fakultetu imamo više od 100 raznih događanja koja nisu izravno vezana uz nastavni proces. Samo u ovoj akademskoj godini održali smo i održat ćemo desetak znanstvenih događaja, simpozija, konferencija. S obzirom na nedavno preminulog velikana, spomenut ću znanstveno-stručni simpozij koji smo u povodu 80. rođendana akademika Luka Paljetka održali na našem fakultetu. Tu je i ciklus "Religije u suvremenom kontekstu", ciklus predavanja vjerskih velikodostojnika u kojima želimo kontekstualizirati ulogu religija u suvremenom društvu.
Večernji list: Koliko su vam važni identitetski studiji koji nemaju svoju profitabilnost?
- Padaju u vodu nastojanja onih koji kažu da je nastupilo postmoderno razdoblje sveučilišta koje treba biti pretvoreno u još jednu korporaciju u svijetu transnacionalne razmjene kapitala. To bi značilo da samo oni studiji koji su profitabilni mogu opstati, dok sve druge jednostavno treba ugasiti. Ti glasovi koji nisu baš beznačajni u svijetu znanosti i visokog obrazovanja zanemaruju jednu od temeljnih misija sveučilišta kao čuvara kulture i identiteta, rasadišta znanja, ideja i mišljenja. Zanemaruju da je sveučilište prostor promišljanja.
Večernji list: Mnogi će reći - to je točno, ali tržište rada?
- Naravno da je i tržište rada bitno, ali tu treba pronaći srednji put između identitetskih studija i tržišta rada. Zbog toga je potreban sustav. Navest ću stoga jedan primjer na globalnoj razini, a tiče se i nas u BiH. Kada su vođeni razgovori između SAD-a i EU-a, dio je utjecajnih krugova želio da se knjiga, kazalište, mediji… tretiraju kao roba. Intelektualni krugovi, prije svega u Francuskoj, su se pobunili te je stvorena jedna cijela koalicija zemalja, u kojoj se nalazi i Hrvatska, koje su rekle ne takvom pristupu. Pokret zvan exception culturelle - kulturne iznimke želi nam kazati da se ne može sve iskazati novcem, da ima i drugih vrijednosti kao što su umjetnost, filozofija, materinski jezik, arheologija, medijski sadržaji. Da postoji ono što nazivamo našim identitetom. Tko će naše identitete istraživati ako ne mi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru?
Večernji list: Koliko znanstvenike iz BiH određuje to što dolaze iz male i siromašne zemlje i zašto bi bogatim zemljama bile zanimljive teme koje istražuju znanstvenici iz BiH ili iz jugoistočne Europe?
- Koliko god maleni bili, nema lokalne znanosti koja nije zanimljiva cijelom svijetu. Svijet zanima i naša građevina, i naša arheologija i naša umjetnost, ali i iskustva naše multietničke društvene stvarnosti i nedavne prošlosti koju treba znanstveno istraživati bez primisli ideologija, koja itekako može biti zanimljiva u današnjem podijeljenom svijetu. Jedan od ponajboljih primjera je hrvatska medicina koja je objavila nekoliko stotina međunarodno vidljivih članaka o medicini u Domovinskom ratu. Tajna znanstvene vrijednosti leži u pouzdanosti i vrsnoći informacije koja se nudi. Za malu zemlju važan je kvalitetan rad na međunarodnoj razini. Jedan od bitnih čimbenika u tom procesu su i relevantne baze podataka. Međunarodno priznavanje i citiranje omogućuje da rezultati našeg rada budu vidljivi i relevantni u globalnom znanstvenom kontekstu. Upravo se na te baze referira i Filozofski fakultet SUM-a.
Večernji list: Gdje je BiH u usporedbi s ostalim zemljama u ovom dijelu Europe što se tiče znanosti i istraživanja?
- Znanstvena komunikacija unutar male znanstvene zajednice kakva je bosanskohercegovačka ili hrvatska, kao i ona između male znanstvene zajednice i ostatka svjetske znanosti, ima posebnosti koje su određene veličinom zemlje, geopolitičkim položajem, svojim gospodarstvom, jezikom i organizacijom izdavačke djelatnosti. Kod nas se previše vremena, intelektualnih sposobnosti i truda ulaže u pronalaženje izvora financiranja, nabavu opreme za istraživanje te na osiguravanje adekvatnih i kvalitetnih izvora znanstvenih informacija. Isto tako, BiH se ubraja u zemlje tzv. znanstvene periferije koja se definira malom znanstvenom zajednicom, nedostatkom kritične mase istraživača za održivu znanost, slabim financiranjem znanosti…
Večernji list: Gdje je izlaz iz takve situacije?
- U odlučnoj znanstvenoj politici, otvorenom i beskompromisnom poštivanju znanstvenog rada, kadrovskoj politici, prihvaćanju i primjeni međunarodnih kriterija vrsnoće te primjeni različitih tehnika izobrazbe vrhunskih znanstvenika, i to najboljih mladih ljudi. I, naravno, u tome da država i društvo prepoznaju važnost ulaganja u znanost, istraživanje i visoko obrazovanje.
Upravo na tome radimo na Filozofskom fakultetu i na cijelom SUM-u. To dokazuje i najavljena Međunarodna znanstvena konferencija "Identiteti - kulture - jezici".