Prijedlog novog Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji je ponudila Vlada FBiH nailazi na različit prijem i komentare u javnosti, piše Večernji list BiH. O njemu je na sastanku održanom u Mostaru raspravljalo i očitovalo se Predsjedništvo Saveza županijskih udruga umirovljenika FBiH Mostar. Riječ je o prednacrtu zakona koji bi se, nakon što se provede cjelokupni postupak usvajanja, u formi zakona trebao početi primjenjivati od 1. siječnja 2016. Umirovljenici su svjesni važnosti i značaja novog zakona koji se treba usvojiti budući da je on sastavni dio reforme mirovinskog sustava čije provođenje nalaže Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, potpisan između BiH i EU. Međutim, ne mogu pristati da su neke njegove odredbe nauštrb njihovih prava i interesa. - Prednacrt zakona je proizvod naših priprema, analiza i rasprava koje provodimo već dvije godine, međutim, on znatno odstupa od onog što je usuglašeno i dogovoreno. Naš pristup je bio ravnati i usklađivati se s propisima zakona o mirovinskom osiguranju u RH koja je nama najbliža članica EU. Pritom smo najviše usredotočeni i zainteresirani za način raspodjele sredstava mirovinskog osiguranja i visinu naših mirovina. Sporan je član 143. u kojem stoji da se pravo na mirovinu ostvareno po propisima koji su vrijedili prije stupanja na snagu novog zakona neće ponovno određivati prema odredbama tog novog zakona. To pogađa nas sadašnje umirovljenike jer bi se novi zakon od iduće primjenjivao samo na nove, a mi bismo ostali na zakonu iz 1998. godine, kaže Ivan Mihaljević, član Predsjedništva Saveza županijskih udruga umirovljenika Mostar i pomoćnik predsjednika za pravna pitanja, piše Večernji list BiH.
Mihaljević ističe da je Predsjedništvo odbacilo član 143. kao neprihvatljiv i uputilo kolegama iz Saveza udruženja umirovljenika FBiH iz Sarajeva prijedlog da i oni to učine. Traže da se jednako vrednuju mirovine svih umirovljenika, onih koji su umirovljeni po starom, još važećem zakonu i onih koji će se umiroviti prema odredbama novog zakona koji se priprema. Umirovljenici tvrde da su odredbama i primjenom zakona iz 1998. godine njihove mirovine umanjene za 38 posto. To se, tvrde umirovljenici, dogodilo zbog najnižih mirovina od 326 KM kojih je 58 posto u ukupnom broju mirovina. Njih su ostvarili umirovljenici na temelju poljoprivrednog, invalidskog, ratnog ili nekog drugog osiguranja ili na temelju nekih drugih prava i one su prema izdanim rješenjima manje od 326 KM. Međutim, FZ MIO je odlučio da najniža mirovina iznosi 326 KM, a država nije za to dala dodatni novac, nego se on priskrbljuje iz fonda i doprinosa generacijske solidarnosti koji su stekli i zaradili umirovljenici koji su radili puni radni vijek. Dobili su obećanje i nadali se da će se to ispraviti novim zakonom, međutim, u njegovu prednacrtu toga nema.