Odluka o konstitutivnosti dobar je pomak, Srbi su u Mostaru uvijek bili spona

Skupština Hercegovačko-neretvanske županije je nakon 21 godine u ponedjeljak usvojila šest amandmana na županijski Ustav kojima se Srbima u ovoj županiji osigurava konstitutivnost. Riječ je o izvršenju presude Ustavnog suda BiH iz 2000. u dijelu koji se odnosi na konstitutivnost srpskog naroda. Tim povodom razgovarali smo s vijećnikom sa srpske liste “Ostajte ovdje - Zajedno za naš Mostar” dr. Veliborom Milivojevićem, kirurgom i mostarskim vijećnikom. On u mostarskom Gradskom vijeću obnaša i dvije značajne dužnosti, i to predsjednika Kluba srpskog naroda i zamjenika predsjednika Gradskog vijeća Mostara. Dr. Milivojević nam u intervjuu govori o tome što će ova odluka značiti za Srbe u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, kao i o raznim temama koje se odnose na život, probleme i planirane projekte ove malobrojne zajednice.

Večernji list: Čekalo se dva desetljeća na usvajanje amandmana na Ustav HNŽ-a kojima se Srbima osigurava konstitutivnost. Što će konkretno ova odluka značiti za život i egzistenciju Srba u ovoj županiji?

- Iako se čekalo jako dugo, ovakva odluka svakako predstavlja dobru poruku, ne samo građanima srpske nacionalnosti već i građanima cijele BiH. Poruka je to kako se konačno vraćamo normalnim okvirima, gdje će svi građani u okviru svojih naroda imati ista prava. Očekujem da na provedbu ovako važne odluke i njezino suštinsko uvažavanje nećemo čekati ovako dugo kao na njezino usvajanje te kako će i srpski narod u ovoj županiji postati u cijelom svom kapacitetu, kako mu Ustav i jamči, potpuno ravnopravan s drugima. Konkretno, ovo za nas znači i to da očekujemo kako će i pristup radnim mjestima u javnim institucijama i ustanovama, proračunu i svim drugim aktima koji mogu doprinijeti boljem životu srpske zajednice ovdje itekako biti dostupniji. Nadamo se da će se i građani srpske nacionalnosti slijedom toga ravnopravno uključiti u sve natječaje na sva radna mjesta koja im stoje na raspolaganju.

Kada je riječ o pristupu proračunu i projektima, smatram da će ovim povijesnim izglasavanjem konstitutivnosti Srba u HNŽ-u i nama biti dostupna ta sredstva. Posebno bih ovdje naglasio značenje prava i ravnopravnosti jezika. To je nešto što nam jako mnogo znači jer je konačno i srpski jezik potpuno ravnopravan s druga dva, čime se ponovno vraća službeno u ovu županiju.

Večernji list: S kakvim se problemima susreću Srbi koji žive u HNŽ-u i što ćete vi u kontekstu prethodno spomenute odluke, kao predstavnik Srba i predsjednik Kluba Srba u Gradskom vijeću, učiniti po tom pitanju, ukratko, što će biti vaš prvi korak?

- Kao predsjednik Kluba srpskih vijećnika u Mostaru svakako, po rješavanju ovog pitanja, u samom Gradskom vijeću ne mogu uraditi puno, ali, dakako, mogu se u medijskim istupima zalagati za iskrenu primjenu usvojene odluke na terenu. To je upravo potreba da se ispoštuju ustavni zakonski okviri kako bi u svim državnim i gradskim institucijama, na svim pozicijama gdje postoje državni službenici, bilo po zakonu i Ustavu zajamčeno da postotak zaposlenih bude onaj iz 1991. godine. Napominjem kako je samo u Mostaru taj postotak osoba koje su se izjasnile kao Srbi 18,9 posto. Zalagat ću se da se taj postotak postupno iz godine u godinu primiče tom broju. Taj će pomak, bar što se tiče radnih mjesta u javnoj upravi, za srpsku zajednicu, koja ima brojne probleme, kao i ostali, značiti jako puno.

Dakle, inzistirat ću da se u svakom daljnjem natječaju i zapošljavanju uvaže ti brojevi i da se vratimo u zakonske okvire za koje sada imamo osnovu. Želim vjerovati da stiže neko bolje vrijeme jer smatram kako ovo što je u ponedjeljak usvojeno nije usvojeno samo zato što je to Ustavni sud nametnuo, već što su ljudi stvarno shvatili kako je došlo vrijeme da se krećemo prema boljem i korektnije uređenom društvu.

Večernji list: Svojedobno ste tražili usvajanje odluke o osnivanju institucije od značaja za očuvanje i razvoj kulturnog identiteta srpske zajednice u Mostaru, čime bi se financiranjem iz proračuna poticalo kulturni život Srba u HNŽ-u. U kakvom je statusu sada ta inicijativa?

- Ta inicijativa stavljena je u plan rada Gradskog vijeća Mostara. Svakako, po krajnoj razradi te ideje i urađenih elaborata, kao i još nekih tehničkih detalja, ta će se inicijativa svakako naći na sjednici Gradskog vijeća vrlo skoro, nadam se do kraja godine. Pokušat ću elaboratom pokazati Vijeću kako će se takva institucija baviti zaštitom svega od kulturnog, povijesnog i vjerskog značaja za srpski narod te baštiniti tu tradiciju koja nije mala i značajna je za državu u cjelini. Bit će to značajan poticaj za razvoj kulture u HNŽ-u. Mislim kako ova institucija može ponuditi ono najbolje od srpskoga naroda te, baštineći veliku tradiciju, itekako može doprinijeti multinacionalnom kulturnom potpisu ovoga grada i županije.

Večernji list: Kakva je vaša suradnja s HDZ-om i SDA, postoje li možda neke prepreke i nesporazumi u komunikaciji s vodećim strankama Hrvata i Bošnjaka u Mostaru? Kako surađujete s GV-om Mostara, što su prioriteti i planovi?

- Iako je prošlo mnogo vremena, sada već sedam mjeseci od formiranja novog Gradskog vijeća mogu kazati kako je suradnja konkretna. Ali, svakako, svi smo mi u nekom razdoblju navikavanja i upoznavanja, pa i navikavanja na novu činjenicu, bar kad je o Srbima riječ, da nakon mnogo godina prvi put imamo predstavnika i vijećnika iz reda srpskih stranaka s jasnim nacionalnim predznakom.

Uvažavajući, dakako, i kolege članove srpskog Kluba iz drugih stranaka, trenutačno je moja pozicija takva da se jedini mogu najglasnije zauzeti za sva pitanja koja se tiču Srba. Ovom prilikom pohvalio bih sve ostale kolege koji čine Klub Srba u Gradskom vijeću na dosadašnjoj suradnji, razumijevanju i potpori za sva srpska pitanja koja smo do sada rješavali. Kad su u pitanju ostale stranke, također je potrebno da prođe izvjesno vrijeme navikavanja kako bi se u Mostaru razvila svijest da mogu postojati i neki drugi koji će na neki svoj način sagledati situaciju i koji imaju određena prava koja im pripadaju, a ne ona koja im se daju.

Dakle, bez obzira na korektan odnos, potreban je i izvjestan vremenski odmak, gdje ćemo svi mi zajedno napraviti dodatni iskorak za dobrobit svih građana i naroda koji žive tu, a najprije našeg lijepoga Mostara.

Večernji list: Kako srpska zajednica, iako malobrojna, može doprinijeti poboljšanju kvalitete života cijele županije? Jeste li predlagali izvjesne infrastrukturne projekte i programe od općeg dobra za cijelu zajednicu?

- Srpska zajednica, kako ste i sami istaknuli, jako je mala i u posljednjih 30-ak godina svedena na otprilike 10 posto. Svakako da je potreba ove male zajednice za infrastrukturnim projektima velika, ali je i činjenica da su ti projekti upravo u prethodnom razdoblju bili zanemareni ili iz raznih razloga nisu ni došli na red. Međutim, u posljednje vrijeme svjedočimo postojanju zainteresiranosti i za rješavanje tih problema i projekata. Naveo bih ono što smo uvrstili u proračun Mostara za ovu godinu, za koji znamo kako je na brzinu donesen, a to je rješavanje problema vodovoda u naselju Željuša. Riječ je o problemu koji je aktualan već više desetljeća, a koji je, mogu slobodno kazati, i velika sramota Grada Mostara. Možda bih i shvatio da čitava ta regija nema vodu, ali da je vodoopskrba riješena u svim okolnim naseljima, a nije se našlo načina taj problem riješiti u naselju gdje dominantno živi srpska zajednica, to ne mogu prihvatiti.

Evo, u ovoj godini primarno smo odlučili pozabaviti se tim pitanjem. Čekamo na jednoj od sljedećih sjednica imenovanje novih uprava pa ćemo se i tim pitanjem mnogo aktivnije pozabaviti.

Svakako nećemo izostaviti ni ništa manje važno pitanje asfaltiranja nekih ulica, rasvjete i drugih bitnih infrastrukturnih potreba. O tome smo do sada razgovarali, razgovarat ćemo i ubuduće te, ako bude potrebno, i raditi izvjesne planove koji će biti u funkciji poboljšanja uvjeta života našeg stanovništva, a za dobrobit grada i županije. Srbi su u HNŽ-u svojim dobrim radom i kvalitetnim međususjedskim odnosima cijelo ovo vrijeme bili izvjesna spona, iako ne volim tako reći da izgleda kao da ga dijelim, između desne i lijeve obale ovog našeg lijepog Mostara.

Naime, srpska zajednica je mala, gotovo pa ravnomjerno živi i na desnoj i na lijevoj obali, jednako kao i na sjeveru i na jugu. Mislim da je vlastiti rad i način ponašanja i odnosa prema gradu, vjeri i svim našim susjedima pravi pokazatelj u kojem mi smjeru želimo ići kao zajednica. Želimo se razvijati, školovati i napredovati. Tako želimo vlastitim primjerom i zalaganjem u nekom budućem razdoblju doprinijeti svakom razvoju i procvatu Mostara i Hercegovine, kao što je to svojedobno radio i Aleksa Šantić te drugi istaknuti srpski umjetnici i književnici, kako bi se upravo iz naše srpske zajednice iznjedrili neki novi ljudi po kojima će Mostar nadaleko biti pozitivno prepoznat.

Večernji list: Hoće li ova odluka o konstitutivnosti motivirati Srbe, posebice one mlade iz doline Neretve kako bi se počeli vraćati u rodni kraj?

- Grad Mostar, a i sama Hercegovačko-neretvanska županija imaju jako puno problema koji nisu bili vezani samo uz ove amandmane i svjesni smo činjenice da se mladi ljudi svih nacionalnosti u velikom broju iseljavaju, posebice posljednjih godina. Ipak, nadam se kako će svi ovakvi dobri pomaci, ali i drugi koji nisu bili do sada vidljivi, u skorije vrijeme postati vidljivi te da će ovo postati grad u kojem će biti privilegij živjeti.

U tom svjetlu nadam se i kako će potpuno ravnopravno mjesto u tome zauzeti mladi Srbi te kako će to biti poticaj za njih, ne samo da se oni zadrže tu nego da dođu i iz nekih drugih krajeva te da se školuju i ostvare u radu i životu ovdje. Tako bi uistinu na najbolji način uvažili sve što Mostar jest i dali bi se te stavili Mostaru na raspolaganje.