Odluka nelegalno izabranog Središnjega izbornog povjerenstva da pomakne datum održavanja izbora u Mostaru pokušaj je da se Mostar zadrži kao grad slučaj, ističe, između ostalog, u intervjuu za Večernji list Božo Ljubić, predsjednik Glavnog vijeća Hrvatskoga narodnog sabora. Iako je teško tvrditi što je pozadina takve odluke, Ljubić ističe kako nije isključeno da je cilj perpetuiranjem kriznog stanja otvoriti prostor za protuustavna rješenja već nakon sljedećih općih izbora.
Upitan kako komentira izbor članova SIP-a, upozorava da je prekršena procedura te da je jedan broj zastupnika bez natječaja imenovao određen broj članova bliskih političkim strankama koje su za njih glasovale.
Na upit hoće li postojati politička volja kod Bošnjaka za izmjenom Izbornog zakona kako bi se omogućilo legitimno predstavljanje, Ljubić kaže da je Ustavni sud BiH višekratno potvrdio da je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a to podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda, tako da izmjena Izbornog zakona ne može ovisiti o “bošnjačkoj volji”.
Večernji list: Kako komentirate odluku Središnjega izbornog povjerenstva da pomakne datum održavanja izbora u Mostaru?
Odluka takozvanoga SIP-a BiH vidim kao još jednu provokaciju i remetilački pokušaj harmonizacije i relaksacije političkih odnosa započetih potpisivanjem “mostarskog sporazuma” od 17. lipnja ove godine. Ovu odluku, također, vidim kao pokušaj da se Mostar zadrži kao grad slučaj, kao “corpus separatum”. Što je u pozadini toga, teško je tvrditi. Poučeni dosadašnjim iskustvom, nije isključeno da je cilj, perpetuiranjem kriznog stanja, otvoriti prostor za protuustavna rješenja već nakon sljedećih općih izbora.
Naime, prema “mostarskom sporazumu” izbori u Mostaru trebaju se provesti istoga dana kada i lokalni izbori u cijeloj Bosni i Hercegovini.
Sastavni i neodvojivi dio “mostarskog sporazuma” je i dogovor da se, prema dogovorenoj dinamici, pristupi izmjenama Izbornog zakona BiH sukladno odluci Ustavnog suda BiH U-23/14, koja nalaže legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda na “svim administrativno-političkim razinama”, što se izrijekom odnosi na domove naroda i Predsjedništvo BiH. Ako se sada dopusti da nelegalno izabrani SIP, čiji su novoizabrani članovi pod izravnim političkim utjecajem stranaka koje su za njih glasovale (a SDA je i potpisnik sporazuma iz Mostara), promijeni bit političkog sporazuma iz Mostara, kako možemo vjerovati da će i ostali dio sporazuma biti realiziran kako je dogovoreno?
Večernji list: Možete li se osvrnuti na činjenicu da je dio Središnjega izbornog povjerenstva imenovan mimo pravila i procedura?
To je notorna činjenica, mnogo je argumenata izneseno tome u prilog i teško je nešto novoga reći.
Prekršena je procedura jer je Povjerenstvo koje je formiralo PS BiH raspisalo natječaj za izbor članova SIP-a, a onda je jedan broj zastupnika bez natječaja imenovao određen broj članova bliskih političkim strankama koje su za njih glasovale. Onemogućeno je zainteresiranim kandidatima da se uopće prijave na raspisani natječaj, čime su prekršena i njihova ljudska prava. Na prijevaran način prekršen je i partnerski ili, ako hoćete, koalicijski sporazum stranaka koje su, kao parlamentarna većina, formirale Vijeće ministara i izabrale vodstvo PS BiH.
Večernji list: Što se, zapravo, krije u ovakvom načinu popunjavanja SIP-a? Je li moguće da će se ponovno inzistirati na popuni Doma naroda po popisu iz 1991. godine u slučaju da ne dođe do promjene Izbornog zakona?
Bez obzira na javna očitovanja kreatora i aktera ove ujdurme, iz ovoga ne može izaći ništa dobro za Bosnu i Hercegovinu kao državu ni za njezine građane kojima bi ta država trebala biti servis.
Kao građanin BiH i kao politički predstavnik hrvatskog naroda, kao jednog od triju ustavotvornih konstitutivnih naroda BiH, ne mogu uopće prihvatiti da se Izborni zakon neće promijeniti sukladno konstitutivnosti naroda kao “natkrovljujućem principu Ustava BiH” te odluci Ustavnoga suda BiH U-23/14, čiji sam bio podnositelj u vrijeme kada sam predsjedao Zastupničkim domom PS BiH.
Večernji list: Vjerujete li kako će biti političke volje da bošnjački predstavnici ispoštuju sporazum o cjelovitoj promjeni Izbornog zakona?
Istina je da te “bošnjačke volje” do sada nije bilo. Stoji uzrečica, koja se pripisuje Einsteinu: “Gdje ima volje, ima i načina”. Međutim, država ne može egzistirati i funkcionirati “od volje”, već na temelju Ustava i zakona. Ustav je jasan, a Ustavni sud BiH višekratno je potvrdio da je konstitutivnost naroda natkrovljujuće načelo Ustava BiH, a to podrazumijeva legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda u institucijama Ustavom za to određenim, a to su, u prvom redu, domovi naroda i Predsjedništvo BiH. Zato izmjena Izbornog zakona ne može ovisiti o “bošnjačkoj volji”.
Večernji list: Na koji način relaksirati međunacionalne odnose u BiH? Što je srž političkog neslaganja, a posebice Hrvata i Bošnjaka?
Poštovati natkrovljujući princip Ustava BiH, konstitutivnost i jednakopravnost triju konstitutivnih naroda - Bošnjaka, Hrvata i Srba, kao i svih građana Bosne i Hercegovine. Odustati od prijetvorne i prijevarne politike. Ono što je omogućeno ili moguće, ne znači da je i dopušteno, a još manje korisno. Pravednost i etičnost trebaju biti u temelju svakog prava, a posebice u temelju međuljudskih i društvenih odnosa: Što je dobroga Bosni i Hercegovini, pa ako hoćete i Bošnjacima, donio izbor Željka Komšića na mjesto hrvatskog člana Predsjedništva? Ništa. Donio je to da se, evo, godinama bavimo samima sobom dok naše susjedstvo i Europa krupnim koracima odmiču u socioekonomskom razvoju. Što dobroga Bosni i Hercegovini donosi nelegalni izbori članova SIP-a? Ništa. Donio je to da se bavimo samima sobom dok nam epidemija koronavirusa sve više napada i mlado produktivno stanovništvo ili, bolje rečeno, one koji su još ostali u Bosni i Hercegovini. Bavimo se samima sobom, dok nam migranti bez ikakve kontrole vršljaju po našim selima i gradovima.
Večernji list: U kojoj mjeri Glavno vijeće HNS-a može utjecati na jačanje hrvatske pregovaračke pozicije u kontekstu važnih političkih tema?
Koordiniranim pristupom svih političkih stranaka i članova HNS-a BiH. Uključivanjem znanstvene sfere i nevladina sektora, koji su afilirani politici Hrvatskoga narodnog sabora, u kreiranje i komuniciranje prijedloga te traženje od političkih aktera, kojima je hrvatski narod dao povjerenje na izborima, da na odgovorne pozicije imenuju najsposobnije kadrove kojima ovaj narod raspolaže.
Večernji list: Vjerujete li kako će u razdoblju koje je pred nama doći do ubrzanja europskog puta zemlje?
Ako svoje odnose budemo gradili na temelju Ustava (kako god bio nesavršen i nekoherentan). Ako budemo u stanju, mislim na legitimne predstavnike triju naroda, priznati se međusobno, odnosno da si priznamo jednako pravo na Bosnu i Hercegovinu, možemo krenuti ubrzano k Europskoj uniji.
Ako se nastavi na način kao do sada, “neka nam je Bog na pomoći”. Europa može i bez nas, možda uz jedan još jači “sanitarni koridor”, kakvog smo ovih dana svjedoci vezano za epidemiju koronavirusa.•