Potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved predstavio je nedavno u Saboru izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Usvajanje izmjena i dopuna predviđeno je po žurnom postupku, što će ubrzati proces i omogućiti brže ostvarivanje prava velikom broju pripadnika braniteljske populacije. Zakonom se uvodi novi model usklađivanja naknada, nasljeđivanje invalidske mirovine, a najviše izmjena odnosi se upravo na ratne vojne invalide iz Hrvatskoga vijeća obrane.
Voditelj Odjela HNS-a BiH za branitelje i Domovinski rat i ministar branitelja Zapadnohercegovačke županije Mladen Begić otkriva koje su novosti u zakonu i što je sve Vlada premijera Andreja Plenkovića prihvatila kao zahtjev hrvatske strane iz BiH.
Večernji list: O zakonu se mnogo priča. Jeste li vi sudjelovali u njegovoj izradi i u kojoj mjeri se te izmjene odnose na pripadnike HVO-a?
- Radna skupina koju je imenovao Odjel za branitelje HNS-a 2015. godine aktivno je sudjelovala u razgovorima i pregovorima s predstavnicima Vlade RH o položaju branitelja HVO-a u RH. U samom početku ti su pregovori bili opterećeni raznim hipotekama i sve do imenovanja Tome Medveda za ministra nismo dogovorili ništa. Dolaskom ministra Medveda na čelo Ministarstva prestali smo pregovarati i počeli konstruktivne razgovore. Iza nas su ostali šatori u Savskoj, bezbroj pojedinačnih skupina i interesa. Uspjeli smo kroz institucionalni okvir oslobođen parcijalnih interesa raznih skupina dogovoriti poglavlje IX. Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i s obzirom na okolnosti u kojima smo razgovarali pod pritiskom suđenja "šestorki" u Haagu bili smo zadovoljni postignutim napretkom iako nam je ostao veliki broj neriješenih pitanja. Kasnijim izmjenama Zakona dodatno smo popravili položaj branitelja HVO-a, a posljednje izmjene kruna su našeg nastojanja da svi ratni vojni invalidi HVO-a budu u mogućnosti podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava bez obzira na uzrok stradavanja i to će se ovim posljednjim izmjenama konačno realizirati.
Večernji list: Što donosi sami Zakon i izmjene?
- Možda je upravo sada prigoda da se osvrnem na izmjene Zakona o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji, koji je u proceduri, ali i na sve dosadašnje izmjene koje su suštinski popravile položaj hrvatskih branitelja, a posebno pripadnika HVO-a. Javnost, a time i branitelji, upoznati su da je 14. prosinca 2017. godine stupio na snagu Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Ovdje treba napomenuti ključne promjene koje su zaštitile prava postojećih korisnika osobnih i obiteljskih mirovina i korisnika invalidnina tako da stečena prava mogu koristiti bez pravnih smetnji u vezi sa statusom hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i bez pravnih smetnji u vezi sa statusom člana obitelji poginulog, umrlog i nestalog hrvatskog branitelja.
Večernji list: Što je s kategorijama ratnih vojnih invalida koji su preminuli?
- Sljedeća ključna promjena odnosi se na pravo nasljeđivanja mirovine nakon smrti RVI i to je definirano tako da pravo na obiteljsku mirovinu mogu ostvariti članovi obitelji pripadnika borbenog sektora HVO-a koji je umro od posljedica rane ili ozljede, odnosno bolesti, pogoršanja ili pojave bolesti ili koji su počinili samoubojstvo, što je novina u odnosu na ugovor između Republike Hrvatske i BiH o suradnji na području prava stradalnika u BiH koji su bili pripadnici HVO-a i članova njihovih obitelji (u daljnjem tekstu ugovor HVO) koji se odnosi na članove obitelji poginulih, nestalih ili ekshumiranih pripadnika HVO-a.
Večernji list: Što je s ratnim vojnim invalidima koji nisu do sada podnijeli zahtjev ili pak onima čiji je zahtjev bio odbačen?
- Također treba spomenuti da je izmjenama Zakona ukinut rok za podnošenje zahtjeva i da je omogućeno podnošenje zahtjeva za priznavanje prava pripadnicima borbenog sektora HVO-a, državljanima Republike Hrvatske kojima je pravomoćnim rješenjem nadležnog tijela u BiH priznat status ratnog vojnog invalida po osnovi ranjavanja ili zatočeništva, a pravo na invalidsku mirovinu nisu ostvarili prema ugovoru HVO. Omogućena je obnova postupka pripadnicima HVO-a koji su ostvarili pravo na temelju ugovora HVO i kojima je smanjen postotak oštećenja organizma na temelju provedene revizije u Bosni i Hercegovini. Pripadnici HVO-a, državljani Republike Hrvatske koji su ostvarili pravo na invalidsku mirovinu zbog profesionalne ili opće nesposobnosti za rad primjenom ugovora HVO imaju pravo na novi obračun visine invalidske mirovine na temelju smanjenja postotka oštećenja organizma prema pravomoćnom rješenju nadležnog tijela BiH. Važno je napomenuti da je i pripadnicima HVO-a povećana mirovina na iznos minimalne mirovine za sve korisnike koji su imali mirovinu manju od minimalne i da je isplaćena razlika za razdoblje od 1. travnja 2017. godine do donošenja novog rješenja o minimalnoj mirovini po službenoj dužnosti. Izmjenama Zakona iz 2017. godine utvrđeni su novi uzroci invalidnosti po osnovi bolesti ili ozljede od I. do IV. skupine invaliditeta.
Večernji list: Što je s kategorijama branitelja iz HVO-a koji su u međuvremenu oboljeli, s mjerom smanjenja primanja od 10 posto zbog krize?
- Dio izmjena Zakona je, ponavljam, u proceduri i odnosi se na pripadnike Hrvatskog vijeća obrane. Mogućnost ostvarivanja prava na invalidsku mirovinu proširuje se na sve ratne vojne invalide Hrvatskog vijeća obrane kojima se u postupku vještačenja u Hrvatskoj utvrdi gubitak radne sposobnosti, što u praksi znači da će zahtjeve moći podnijeti svi ratni vojni invalidi bez obzira na uzrok stradavanja. U dosadašnjem zakonu bili su izuzeti ratni vojni invalidi čiji je uzrok invalidnosti bolest ili ozljeda. Predviđena je i mogućnost ostvarivanja prava na troškove ukopa za umrle pripadnike HVO-a koji su u trenutku smrti imali hrvatsko državljanstvo i prebivalište u Republici Hrvatskoj. Ovom prigodom želim napomenuti da se odlukom hrvatske Vlade o ukidanju krizne mjere 10-postotnog umanjenja dijela braniteljskih mirovina vraća dug braniteljima, čime će više od 63 tisuće hrvatskih branitelja i pripadnika HVO-a imati veće mirovine. Također, želim neizmjerno zahvaliti Vladi Republike Hrvatske i resornom ministru Tomi Medvedu na svekolikoj potpori funkcioniranju našeg Dokumentacijskog centra i Zaklade za pružanje pravne pomoći te stavljanju na raspolaganje veteranskih centara na korištenje i pripadnicima HVO-a. Svakako da smo zainteresirani za organiziranje palijativne skrbi za branitelje i u tu aktivnost ćemo se maksimalno uključiti.
Večernji list: Kakav je trenutačni položaj branitelja HVO-a u FBiH?
- Kada govorimo o položaju branitelja u Federaciji BiH, onda se moram legitimirati kao predsjednik HNS-ova Odjela za branitelje HVO-a i Domovinski rat jer je stanje braniteljske populacije šaroliko. Dio prava branitelji ostvaruju u županijama, a jedan dio na razini Federacije BiH. Znam točne podatke o broju nezaposlenih branitelja u ZHŽ-u, gdje sam ministar, njihovo socijalno stanje, jesu li i u kojoj mjeri stambeno zbrinuti itd. Međutim, nemam te podatke za ostale županije ni za razinu Federacije BiH, ali bojim se da velik broj branitelja klizi k razini siromaštva. Prije nekoliko godina, nakon velike galame, uveli smo egzistencijalnu naknadu koja na neki način možda pomaže branitelju održati minimum dostojanstva, ali ni kojem slučaju to nije dovoljno. Federalni ministar Nedžad Lokmić 12. srpnja ove godine održao je sastanak sa županijskim ministrima i ravnateljima uprava za branitelje o temi analiziranja stanja braniteljske populacije i predlaganja mjera za poboljšanje.
Večernji list: Kakav je bio zaključak toga sastanka?
- Kao županijski ministar iznio sam svoje viđenje i ministru Nedžadu Lokmiću uručio inicijativu s konkretnim izmjenama Zakona.
Jedan od prijedloga odnosi se na omogućavanje rada razvojačenim umirovljenim braniteljima na barem četiri sata dnevno bez obustave isplate mirovine ili cijelo radno vrijeme braniteljima s minimalnom mirovinom. U okviru iste inicijative kroz prijedlog izmjene i dopune Zakona o prijevremenom povoljnijem umirovljenju predložio sam izmjenu kojom bi se izjednačili uvjeti umirovljenja razvojačenih branitelja s uvjetima RVI kada je u pitanju potrebni mirovinski staž. U prilogu navedene inicijative dovoljno je spomenuti podatak da bosanskohercegovački poslodavci traže više od 10.000 radnih dozvola za strance zbog nedostatka domaće radne snage. S obzirom na to da je ovo prvi kontakt s federalnim ministrom, nismo otvarali sve teme jer su one brojne i sadržane su u planu rada Odjela za branitelje HNS-a. U rujnu planiramo održati sjednicu Odjela na kojoj ćemo utvrditi prioritete u realiziranju plana i ono što se odnosi na federalnu razinu uputiti federalnom ministru u obliku prijedloga na daljnje postupanje ili eventualno izravno Parlamentu, ovisno o odnosu ministara prema delegiranim problemima.