Misija OESS-a u Bosni i Hercegovini, u suradnji s Centrom za edukaciju sudaca i tužitelja Federacije BiH, u Livnu je upriličila seminar o temi “Zakon o zabrani diskriminacije i međunarodni standardi koji se odnose na zabranu diskriminacije”. Tom prigodom su predstavljeni relevantni međunarodni standardi, te materijalne i procesne odredbe Zakona o zabrani diskriminacije BiH, piše Večernji list BiH.
Obuka sudaca
Svrha seminara je unapređenje kapaciteta pravnih stručnjaka u provedbi Zakona o zabrani diskriminacije. S ovakvom vrstom obuke Misija OESS-a započela je 2012. godine i dosad je obučila više od 500 sudaca, kazala je Mirna Brešan, pravna savjetnica Misije OESS-a BiH te dodala: “Tijekom ove godine Misija OESS-a će realizirati ukupno 8 obuka ovakve vrste, zajedno s Centrom za obuku sudaca i tužitelja FBiH i Centrom za obuku sudaca i tužitelja RS-a.” - Davor Trlin, viši stručni suradnik Centra za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH, istaknuo je kako je razlika u odnosu na prethodne godine ta što se na ovom seminaru predstavljaju izmjene i dopune Zakona o zabrani diskriminacije koja je trenutačno u fazi prijedloga. Također je istaknuo kako očekuje da će ovakve obuke rezultirati i otklanjanjem izvjesnih nepreciznosti i nelogičnosti u tumačenju i primjeni normi Zakona o zabrani diskriminacije. A mi dodajemo kako se to dogodilo upravo na ovim prostorima, u slučaju časne sestre Martine Katović, koju općina Glamoč nije imenovala ravnateljicom Dječjeg vrtića samo zbog toga što je redovnica i svoju dužnost obavlja u odori časne sestre.
Postupak na Ustavnom sudu
Tražili smo izjavu predavača na seminaru iz Vrhovnog suda Federacije BiH, Gorana Nezirovića, i o seminaru i o slučaju ‘časne sestre’, no nismo je dobili. Stoga smo zamolili izvjestiteljicu na tom predmetu iz Županijskog suda u Livnu, sutkinju Ozrenku Vidačak, za izjavu koja nam je kazala da je č. s. Martina Janja Katović tužila općinu Glamoč, te dodala: - I dobila je spor na Općinskom sudu, utvrđeno je da je izvršena diskriminacija, nakon toga je općina uložila žalbu koju je naš Županijski sud odbio. Onda je uslijedila revizija i po njoj je Vrhovni sud zauzeo stav da se, ipak, ne radi o diskriminaciji. Oni su preinačili obje prvostupanjske odluke, tako što su odbili tužbeni zahtjev č. s. Martine. Doznali smo da je postupak po uloženoj žalbi na Ustavnom sudu BiH. Potvrdio nam je to i Ahmet Salčin koji u ime Udruge “Vaša prava” zastupa tužiteljicu. A budući da se radi o školskom primjeru diskriminacije, tužiteljica i njezin pravni zastupnik ne sumnjaju u pozitivan ishod višegodišnje pravosudne bitke protiv diskriminacije. •