Strane diplomate, posebice veleposlanici SAD i Velike Britanije, te predstavnici Europske unije i ureda visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, koji su redovito komentirali, a nerijetko i osuđivali postupke domaćih političara, ili stranaka u parlamentima, kada bi smatrali kako njihove odluke, postupci ili predloženi zakoni, čak i oni koji reguliraju marginalna pitanja, “krše Daytonski sporazum”.
No, posljednjih dana i tjedana stranci napadno šute o postupcima svebošnjačke koalicije (SDA, SBB, SDP. DF- Naša stranka) koja protivno interesima Hrvata žele nametnuti Zakon o izbornim jedinicama i mandatima u parlamentu FBiH, kojim se evidentno narušava daytonski ustavni poredak zemlje i krši presuda Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića, piše Hrvatski Medijski Servis.
Podsjetimo, iako je način izbora izaslanika u Dom naroda Federalnog parlamenta u nadležnosti državnog, a ne Parlamenta FBiH, bošnjačke su stranke odredbe Izbornog zakona BiH, koje je Ustavni sud BiH proglasio neustavnim, “da se iz svake županije, bira po jedan izaslanik iz svakog konstitutivnog naroda i ostalih u Dom naroda Parlamenta FBiH”, odlučile ugraditi u svoj zakonski prijedlog, te ga, nakon Zastupničkog doma, pokušale progurati i u Domu naroda Parlamenta FBiH.
Na sreću u tome su spriječeni time što su predsjedateljica Doma naroda Lidija Bradara i dopredsjedatelj Drago Puzigaća odlučili ovaj zakon proglasiti pitanjem od vitalnog nacionalnog interesa, zbog čega za njegovo usvajanje nije dovoljna većina u Domu naroda (koju bošnjačke stranke imaju) već i većina u svakom od klubova(koju nemaju), pa su zbog toga odbili doći na sjednicu.
Bošnjačke stranke sada najavlju kao će smjeniti Puzigaću i imenovati srpkinju Vesnu Saradžić iz SDP-a BiH na njegovo mjesto. O tome hoće li se ovaj zahtijev naći na sutrašnjoj sjednici Doma naroda ostaje vidjeti. Hrvatski izaslanici najavljuju kako imaju dovoljno mehanizama da spriječe Puzigaćinu smjenu ističući kako je on koristio samo svoje ustavno pravo i mogućnost koju mu daje i Poslovnik o radu Doma naroda.
Zašto o drami koja se događa u Federalnom parlamentu, u kojem se pokušava nametnuti Zakon suprotan presudi Ustavnog suda BiH, pa time i Ustavu BiH, kojim se preuzimaju ingerencije države, i pokušava onemogućiti izbor legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda, što zahtijeva presuda ustavnog suda BiH, šute strane diplomate-postoje različite špekulacije?
HMS pokušao je doznati stavove predstavnika međunarodne zajednice pa su od Ureda specijalnog predstavnika EU u BiH Larsa Gunara Wigemarka i Ureda visokog predstavnika u BiH Valentina Inzka zatražili odgovor na pitanje je li Zakon o izbornim jedinicama i mandatima u Parlamentu FBiH, usvojen u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH, koji je trenutno u proceduri u Domu naroda Parlamenta FBiH u skladu s presudom Ustavnog suda BiH po apelaciji Bože Ljubića i u skladu s Izbornim zakonom BiH.
Do trenutka objave ovog teksta još nisu dobili odgovor iz Wigemarkova ureda. No, na upit je odgovorio OHR, ali umjesto konkrentnog odgovora, na konkretno pitanje, na redakcijski mail HMS-a stigao je “diplomatski odgovor” službenika za komunikacije Amara Bašića koji je “prenio službeni stav OHR-a kao odgovor na naš upit”:
„Bilo koji zakon koji regulira izbor izaslanika u Dom naroda treba biti u skladu sa ustavnim okvirom, što uključuje Ustav Federacije BiH koji regulira sastav Doma i izbor članova, te Ustav Bosne i Hercegovine”. Slučaj Ljubić se nije odnosio na odredbe Ustava FBiH koje su još uvijek na snazi. Međutim, također postoji i žalba upućena Ustavnom sudu protiv jedne od tih odredbi, te je s tim u vezi OHR uputio podnesak u svojstvu prijatelja suda. Podnesak je dostupan na našoj službenoj stranici.”
Budući je presuda Ustavnog suda BiH, po Ljubićevoj apelaciji, integralni dio Ustava BiH, stav OHR-a da “svaki zakon mora biti u skladu s Ustavom BiH”, znači da i spomenuti Zakon kojeg su usvojile bošnjačke stranke mora biti u suglasnosti s tom presudom, što očito nije slučaj.
S druge, pak, strane, odredba Ustava FBiH koju spominje OHR- da se “iz svake županije bira po jedana izaslanik svakog konstitutivnog naroda i ostalih ako takav postoji u županijskoj skupštini”, identična je odredbi Izbornog zakona BiH, koju je Ustavni sud BiH proglasio neustavnom i koja prema obrazloženju Ustavnog suda BiH treba biti usuglašena s presudom po Ljubićevoj apelaciji.
Kako se to nije dogodilo predsjedateljica Zastupničkog doma Borjana Krišto podnijela je Ustavnom sudu BiH zahtijev za ocjenu je li ta odredba u suprotnosti s presudom Ustavnog suda BiH, a time i Ustavom BiH. Zahtjev je podnesen još u siječnju ove godine, no Ustavni sud BiH o Krištinom se zahtjevu ni nakon više od pola godine (još) nije izjasnio iako je i laicima jasno kako je riječ o odredbi koja je u suprotnosti s presudom Ustavnog suda jer je identična neustavnoj odredi Izbornog zkona.
Šutnja Ustavnog suda BiH omogućava, međutim, bošnjačkim stranakama da se pozivaju na oderdbe Ustava Federacije kako bi nametnuli izborni zakon suprotan presudi tog suda. Čemu, pak, služi šutnja stranih diplomata, ili pak, dvosmisleni i diplomatski odgovori, pokazat će vrijeme?
Ne smjenjuju ga bošnjačke stranke već klub srba koji on "predstavlja", a koji je zbog osovine zla čova - doda i debele nagrade Puzigaća prevario. Sada će Puzigaća ostati bez gaća i ono što mu ostane treba da uradi da otpuže.