Visoki međunarodni predstavnik Christian Schmidt nametnuo je jučer dio paketa izborne i ustavne reforme koja se tiče tehničkog dijela izbornog procesa, dok su pak političke izmjene, kojima bi se spriječila mogućnost preglasavanja Hrvata, odgođene te je hrvatskim i bošnjačkim strankama prepušten nastavak razgovora u sljedećih šest tjedana kako bi pokušale doći do rješenja, piše Večernji list BiH. U slučaju da do toga ne dođe, onda bi ponovno intervenirao visoki predstavnik. - Nalažem i donosim paket transparentnosti koji jamči slobodnu i fer kampanju te izbore. Ne dopuštam ratnohuškačku retoriku - rekao je Schmidt u svom obraćanju. - Obraćam se ljudima, pojedincima, ne političkoj masi. Ovdje sam kako bih štitio poštovanje i postojanje, uravnoteženost i zaštićenost BiH i nitko ne treba imati nikakvu potrebu odlaziti odnekud. Malo me brine što nismo još došli do Aneksa 7. Mislim da svi znate što znači Aneks 7, a to je da svi imaju pravo živjeti i vratiti se onamo gdje žele. To se odnosi na cijelu BiH. Nitko nema nikakvu drugu namjeru, a ako bi netko imao drugačije namjere, imat će probleme, ne samo sa mnom - kazao je on. - Izričito se obraćam građanima BiH. Znam da je ovdje nekada puno izazova, ali moram reći da ne treba biti prvostupanjskih, prvorazrednih i drugorazrednih građana u ovoj zemlji. Ova zemlja sastoji se od triju naroda koji odlučuju o sebi, ponekad imam dojam da neki drugi odgovorni ljudi misle kako oni mogu tek tako govoriti uime naroda - naglasio je Schmidt. Nametnutim rješenjem o tzv. "integrity package" Schmidt je dao dodatne ovlasti Središnjem izbornom povjerenstvu u koje su bošnjačke stranke instalirale podobne Hrvate i Srbe te mogu bitno utjecati na sve izborne procese u BiH. Ovaj dokument također smanjuje mogućnost krađa na izborima, poput uvođenja skenera, sadrži imenovanje biračkih odbora, preciznije definira govor mržnje, financiranje izborne kampanje, pitanje izbornih jedinica i broja mandata. Jedna od promjena odnosi se i na uvođenje mirovanja mandata, što znači da, kada netko dobije mandat u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, onda mu onaj u Parlamentu miruje dok obnaša izvršnu dužnost. Ranije je visoki predstavnik promijenio i način financiranja izbora, što je odluka koju je također nametnuo.
Rok od šest tjedana
Ovakvo "solomonsko rješenje" očito je bilo rezultat pritiska i prosvjeda u Sarajevu te prijetnji nasiljem i ratom od vodećih bošnjačkih političara, organizacija i aktivista. Jučer je prije objave odluke visoki predstavnik okupio predstavnike sedam političkih stranaka iz BiH kojima je priopćio odluke te im ostavio rok od šest tjedana kako bi nastavili razgovarati o izbornoj reformi na tragu njegova političkog paketa. Inače bi ga, u suprotnom, to je tumačenje sudionika, nametnuo ako ne dođe do dogovora. A ovaj dio odnosi se na dvije usko povezane teme, odnosno sadržaj o čemu su političke stranke Hrvata i Bošnjaka razgovarale najprije u Neumu, a onda i u Sarajevu kako bi se pokušalo doći do dogovora. A to nije uspjelo čak ni uz posredovanje tada posebnog izaslanika State Departmenta za izbornu reformu Matthewa Palmera i šefice Ureda pri Službi za vanjsko djelovanje za područje Balkana Angeline Eichhorst. Nastavak razgovora kod predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela, odnosno susret s povjerenikom za proširenje i susjedstvo EU Olivérom Várhelyijem također nije urodio plodom. A suština prijedloga na stolu odnosi se na provedbu presude Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića, kojom se napravio svojevrsni reset u BiH i zaustavljanje narušavanja uloge konstitutivnih naroda, odnosno njihove zajamčene pozicije u vlasti, a s druge strane, osiguralo da Federacija BiH može normalnije funkcionirati. Treba reći kako od 2018. nikada nisu provedeni rezultati izbora u Federaciji BiH s izborom predsjednika i dvaju zamjenika te nove Vlade zbog zahtjeva HDZ-a BiH i stranaka Hrvatskog narodnog sabora BiH da se prije toga izmijeni Izborni zakon zemlje. Predstojećih šest tjedana ne daje velike nade u postizanje dogovora s bošnjačkim strankama od kojih najveći broj zagovara vlast većine, rušenje daytonske arhitekture s tri konstitutivna jednakopravna naroda i pretvaranja Federacije BiH u bošnjačku državicu, a Hrvata u poziciju manjine. Iz Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH, očekivano, bili su nezadovoljni razdvajanjem paketa.
- HNS izražava zabrinutost zbog podlijeganja Ureda visokog predstavnika (OHR) nezapamćenom ratnohuškačkom pritisku pozivima predstavnika bošnjačko-muslimanskih prvaka na nasilje. Nakon svih otvorenih/neskrivenih napada i necivilizacijskog govora mržnje, jasno je da institucije OHR-a ne mogu obavljati svoju osnovnu dužnost u okruženju zasnovanom na unitarističkoj logici građanskog i u ratno nastrojenom okruženju - naveli su iz HNS-a BiH. Najavili su održavanje izvanrednih sjednica vodstva HNS-a BiH. A upravo i jučerašnje okruženje ispred zgrade visokog predstavnika, gdje su se ponovno okupili prosvjednici, više je podsjećalo na neki vojni kamp nego na iskazivanje nezadovoljstva. Ratne zastave Armije BiH, zastave specijalnih postrojbi Vukova..., nisu baš odavale dojam miroljubiva ozračja. Više razloga za zadovoljstvo te opći dojam kako su ipak uspjeli hajka, pritisci i prijetnje imali su predstavnici bošnjačkih stranaka. - Zadovoljan sam činjenicom da ipak nećemo imati odluku visokog predstavnika. On se sad-zasad bazira samo na transparentnosti izbornog procesa - rekao je nakon sastanka s njemačkim političarem čelnik SDP-a BiH Nermin Nikšić. Sudionici su prenijeli i to da je na sastanku visoki predstavnik bio ljutit. - Sad smo čuli od međunarodne zajednice da se mora pregovarati. Rekao je nekoliko puta i da razmišlja o cenzusu. Imali smo zanimljiv sastanak, na početku je Schmidt vikao i lupao o stol - rekao je Konaković. Dodao je kako se u suštini ponovno pregovara u OHR-u oko izbornih rješenja zbog pristanka bošnjačkog lidera Bakira Izetbegovića da potpiše dokument prije više od dvije godine u Mostaru kojim se obvezao omogućiti legitimno političko predstavljanje. Riječ je o pravnoj formulaciji iz presude "Ljubić" kojom se inzistira na tome da narodi budu izborne jedinice koje odlučuju tko će ih predstavljati u vlasti. Čelnik SDA nastavio je pak slati prijeteće poruke. Od posljednje u nizu, koja je izazvala podsmijehe zbog najave kako će Bošnjake koji se sele izvan zemlje zamijeniti robotima, puno je strašnija ona o prebrojavanju i prijetnjama ratom. - Prebrojili smo se. I koliko lovaca imamo, i koliko ima mladih ljudi, i koliko imamo instruktora na dronovima i tako dalje. Dalje neću, ali, evo, samo da znate - kazao je čelnik SDA za slučaj najcrnjeg scenarija.
Odluke na štetu Hrvata
Žestoko je jučer reagirao predsjednik Hrvatske Zoran Milanović. Prosvjednike ispred sjedišta OHR-a u Sarajevu nazvao je "nahuškanom i unitarističkom ruljom". Dodao je kako se ponovno svjedoči "kompromisu na štetu Hrvata" u BiH. U međuvremenu u zgradi Izaslanstva Europske unije u BiH održan je i sastanak o sigurnosti, dok je američko Veleposlanstvo poduprlo sve poteze visokog predstavnika, kao i Veleposlanstvo Velike Britanije. Pritisak je očito utjecao na promjenu stava međunarodne administracije u BiH, koja je razdvojila izborni paket i popustila pred nasilnom skupinom okupljenom u Sarajevu. Tako se legitimira prijetnje nasiljem kao prihvatljiv oblik borbe, a s druge strane, narušava se vjerodostojnost međunarodne administracije u BiH jer bi se i druge strane u zemlji mogle početi slično ponašati te BiH gurnuti u kaos. To je sve suprotno od onoga čemu svjedočimo u slučaju ruske agresije na Ukrajinu, gdje je međunarodna zajednica ujedinjena protiv nasilja. Otkako postoji Ured visokog predstavnika u BiH, odluke koje je donosio bile su uglavnom u korist Bošnjaka. Prvi put kada se doslovno trebala potvrditi daytonska formula o jednakopravnim Hrvatima, međunarodna je administracija propustila napraviti pravedan potez.