Osiguranje istočne granice Bosne i Hercegovine, uspostavljane jasnog i strogog nadzora postojećih migrantskih centara te realizacija sporazuma o readmisiji sa zemljama iz kojih dolaze ilegalni migranti put su za uspješno rješavanje migrantske krize. Sve dosad stihijski potezi vlasti na različitim razinama nisu rezultirali poboljšanjem sigurnosne, kao ni humanitarne situacije u kontekstu migranata, a neki, zbog takvog stanja, predlažu još nerazumljivije poteze poput premještanja migranata u druga područja u BiH. Jasno je kako su lokalne zajednice diljem BiH apsolutno protiv takvog rješenja, piše Večernji list BiH.
Zaštititi granice
Članica Zajedničkog povjerenstva za obranu i sigurnost Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Marina Pendeš (HDZ BiH) u izjavi za Večernji list potvrdila je kako se na sjednici ovoga tijela usprotivila ideji koju je iznio ministar sigurnosti te je poručila kako je neprihvatljivo da se na cijelom teritoriju BiH grade novi privremeni prihvatni centri.
“Smatram da BiH mora povesti računa da zaštiti svoje granice i to na način da spriječi ulazak ilegalnih migranata s istočne granice iz Srbije i Crne Gore”, naglasila je Pendeš, kazavši kako bi se u proračunu morala izdvojiti sredstva za tehničko-tehnološko opremanje Granične policije kako bi se istoj pomoglo da spriječi ulazak ilegalnih migranata, a da se nakon toga pristupi saniranju posljedica s kojima se susrećemo.
Jako je bitno, navela je, da se inzistira na provedbi sporazuma o readmisiji. Možda će današnja sjednica Vijeća ministara upravo rezultirati rješavanjem dijela ovoga problema jer je na dnevnom redu nacrt odluke o ratifikaciji sporazuma o readmisiji s Pakistanom, a kojim bi se omogućilo da migranti iz te zemlje, koji nezakonito borave u BiH, budu vraćeni u matičnu državu. Drugi problem koji se još uvijek nije počeo rješavati tiče se popunjenosti Granične policije.
Ova institucija, kao što je poznato, dulje vremena apelira te traži veći broj ljudi, a, prema nekim procjenama, potrebno je još 1200 policijskih službenika kako bi moglo kontrolirati zelenu granicu.
No, apeli GP BiH se ignoriraju, a rezultat je situacija u kojoj su se ogromnim naporima pokušavale presjeći sve one rute kojima su ilegalni migranti ulazili u BiH.
Nadzor kampova
Treći problem u ovom trenutku je osigurati nadzor nad onim ilegalnim migrantima koji su uspjeli ući u BiH, u tu bi, prije svega, trebalo napraviti procjenu rizika te, sukladno tome, izraditi plan nadzora centara u kojima migranti trenutačno borave.
Evidentno je da veliki broj problema proistječe iz situacije u kojoj se na jednom mjestu u kampu nalaze ljudi različitih profila među kojima lakše dolazi do izbijanja nereda.
Isto tako, neshvatljivo je kako institucije i službe nisu napravile procjenu pojedinih migranata, a pogotovo onih za koje se može utvrditi da su skloni nasilju. Armin Kržalić, profesor na Fakultetu za sigurnosne studije u Sarajevu, rekao je za Avaz kako nije dobar zajednički boravak ljudi iz različitih profila i područja na jednom mjestu. Hoće li institucije konačno početi slušati riječ struke u kontekstu suočavanja s krizom, pokazat će vrijeme. •