Godina ekstrema ide dalje. Tako su prekjučer padala stabla u Mostaru, a nekoliko automobila je oštećeno. U Grudama, pak, na prometnici Grude - Posušje odron je pao na cestu, a sreća je da nitko nije nastradao. Tjedan na čapljinskom području počeo je nevoljama za ljude i divlje pčele. U naselju Dretelj, bujica je na lokalnu cestu nanijela kamenje, dijelom poplavivši prizemlje dviju kuća i jedan podrum. O kojim količinama materijala se radilo, govori podatak da se nanos pijeska i zemlje čistio bagerom. Mještani tvrde da nešto slično nije zapamćeno. U strogom centru Čapljine, 30 metara od zgrade općine, na mjestu gdje je nekada bila željeznički kolodvor, vjetar je slomio šuplje deblo, a iz njega se po pločniku razlio med oko kojeg su se sjatile divlje pčele koje su bile u platanu. Kako bi vatrogasci raspilali i s ulice i pločnika uklonili deblo, u pomoć su, uz vatrogasce, pozvani i pčelari. Srećom za vatrogasce, obilna kiša i prohladno vrijeme umrtvili su pčele pa je operacija uspjela. Ponovno su se pčele bile okupile oko raspilanog debla, čak i na pločniku. Skupile su se u skupinu, kao da imaju neko važno zasjedanje na kojem će odlučiti što i kako dalje. Jedno je sigurno, ostale su bez meda i bez zaštite, što za njih vjerojatno znači i sigurnu smrt. Od Mate Jurkovića, zapovjednika Protupožarne postrojbe, doznali smo da je na području općine Čapljina bilo još nekoliko intervencija na uklanjanju slomljenih stabala i grana, pa čak i na magistrali M – 17, ali osim šteta za ljude i pčele, drugih posljedica nije bilo. Ekipa Večernjeg lista razgovarala je s prof. Zoranom Zadrom, koji je još prije nekoliko tjedana za Večernjak nagovijestio ekstremno nevrijeme, i to ne samo ovo koje nas je zahvatilo, nego i ona koja tek imaju doći. - Naznačio sam aktivnu jesen s oborinama u BiH i okruženju i rizik od jakih i olujnih vjetrova. Pri tom sam također dao mogućnost da bi moglo biti prekomjernih oborina i problema vezanih uz iste. Sve je to povezano dijelom i s toplim Sredozemnim morem, jer cikone koje tijekom jeseni i zime nastanu u Sredozemlju, pri ovakvim situacijama dodatno dobiju na energiji zbog pojačanog isparavanja i onda imamo ovakve slike ne samo na Jadranu, nego i u Italiji, Grčkoj, Turskoj, obalama Francuske, Španjolske i drugih - govori Zadro. Što se tiče olujnog vjetra, on je posljedica razlike u tlaku između ciklone koja je jučer ušla u Jadran i visokog tlaka koji je bio nad istočnim Balkanom. Što je veća razlika u tlaku, to je vjetar jači. - Nikakav tip oluje poput uragana Irma nama ne prijeti, jer uragani su tropske oluje s različitim mehanizmima nastanka, a mi nismo tropski krajevi. Ali nama prijete snažnije izvantropske ciklone koje lokalno mogu donijeti obilne oborine i prolazno jak i olujni vjetar, koji mogu biti opasni, ali se to ne može usporediti s uraganom. Dakle, poplave uz obilne kiše, jak i olujni vjetar su samo dio ekstrema koje smo već doživjeli u bliskoj i daljoj prošlosti. Brojni drugi vremenski ekstremi, uključujući hladnoće i snježne mećave, događat će se i dalje u Europi, istaknuo je Zadro.
Oluja u Hercegovini