Omikron soj koronavirusa može preživjeti duže od ranijih sojeva virusa na plastičnim površinama i ljudskoj koži, pokazalo je novo istraživanje japanskih znanstvenika.
Studija tima s Medicinskog sveučilišta u Kjotu, koja još nije recenzirana, pokazala je da su varijante opstale mnogo duže od originalnog soja nakon niza laboratorijskih testova.
Zaključili su da je omikronova visoka "ekološka stabilnost" - njegova sposobnost da ostane zarazan - posebno mogla pomoći da zamijeni deltu kao dominantnu varijantu i da se brže širi.
"Naša studija je pokazala da su na plastičnim površinama i površinama kože, alfa, beta, delta i omikron varijante pokazale više od dva puta duže vrijeme preživljavanja od onih kod soja Wuhan i održavale infektivnost više od 16 sati na površini kože", napisali su autori studije, prenosi Klix.ba.
Na plastičnim površinama, prosječno vrijeme preživljavanja originalnog soja i varijanti alfa, beta, gama i delta iznosilo je 56 sati, 191,3 sata, 156,6 sati, 59,3 sati i 114 sati.
Na uzorcima kože sa tijela preminulih, prosječno vrijeme preživljavanja virusa bilo je 8,6 sati za originalnu verziju, 19,6 sati za alfa, 19,1 sati za beta, 11 sati gama, 16,8 sati za delta i 21,1 sati za omikron.
"Ova studija je pokazala da omikron varijanta također ima najveću stabilnost što sugerira da bi to mogao biti jedan od faktora koji su omogućili varijanti da zamijeni deltu i brzo se širi", napisali su autori.
Omikron i dalje predstavlja veliku brigu širom svijeta te je sada prisutan u svim zemljama EU i postao je dominantna varijanta u većini zemalja članica, prema Evropskom centru za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC).
Zemlje u kojima je najveći postotak novih slučajeva pripisan omikronu kroz sekvencioniranje bile su Finska (99,9 posto), Belgija (99,7 posto), Malta (99,3 posto) i Danska (98,8 posto).