Povećanjem broja korisnika računala i interneta raste i broj onih koji čine kaznena djela, ali i žrtava u oblasti cyber- kriminala, kako u svijetu tako i u BiH. Jedan od najtežih oblika cyber-kriminala je iskorištavanje djece radi pornografije. Jako je opasno kada tinejdžeri na društvenim mrežama, internetskim stranicama ili chatovima ostavljaju e-mailove koji otkrivaju njihove godine, jer time izravno skreću pozornost pedofila, koji će im se potom javiti mailom, predstavljajući im se kao njihov vršnjak.
- Roditelji često nisu svjesni svih opasnosti jer nisu upućeni u informatički svijet. Njihova djeca mogu lako postati žrtve na internetu, ali isto tako, zahvaljujući svom znanju, mogu lako početi i činiti djela koja obično počinju krađom lozinke radi korištenja interneta s tuđeg računa. Treba znati da su kazne u oblasti cyber-kriminala od jedne do deset godina. Često kažemo da je djecu potrebno educirati, ali u ovom slučaju je potrebno educirati prvenstveno roditelje, napominju iz FUP-a.
- Postoji i ‘sustav očajnih žena’ koje su, zahvaljujući onome što objavljuju na Facebooku, često i na otvorenim profilima, obično laka meta kriminalaca. Danas gotovo ne postoji kazneno djelo koje nije, na neki način, povezano s računalima ili mobitelima, zbog čega policija sve češće izuzima te uređaje od osumnjičenih. Na primjeru kartičnih prijevara jasno su razgraničene uloge i zna se tko prodaje podatke o bankovnim karticama, tko ih kupuje, tko s njih skida novac i prebacuje ga na račune onih koji su na vrhu piramide - kažu iz FUP-a, gdje upozoravaju i na “nigerijske prijevare” o kojima je manje-više već bilo govora u javnosti, ali bez obzira na to, dosta ljudi još uvijek “pada” na njima.
- Tu se radi o tome da netko skenira blok IP adresa, a potom skine veliki broj e-mailova na koje potom šalje spam. Prevarant, npr., šalje oglas o prodaji skupocjenog automobila za znatno nižu svotu i traži predujam koji je još manji (5000 eura za automobil od 40.000 eura). Istodobno kupcu daje, koristeći internetske mape, informacije o tome u koje najbliže mjesto će mu dostaviti auto. Kupac na zahtjev “prati pošiljku”, čak dobiva i potvrdu o tome da je auto poslan prema krajnjem odredištu, ali u tom trenutku ne zna da je kompanija kojoj se obratio i koja mu je dala potvrdu zapravo lažna, te uplaćeni predujam više neće vidjeti. Ovo je, dakako, samo jedan od načina koje počinitelji koriste kod tzv. “nigerijskih prijevara”, navode iz FUP-a. Slični su primjeri u kojima se korisnika e-mail adrese obavještava o navodnom dobitku novca na nekoj nagradnoj igri, a onda biva prevaren za iznos koji treba uplatiti kako bi mogao dobiti isti taj novac. Jako je važno naglasiti da se prevarantima uvijek žuri, često nude proizvode po “nelogičnoj” cijeni te traže nelogičan predujam (mali iznos novca za skupocjen proizvod), na osnovi čega je moguće pretpostaviti da se radi o prijevari. “Online kriminalci najčešće računaju na dva najveća faktora rizika kod ljudi - pohlepu i želju za brzom zaradom. Tako ih i uspijevaju prevariti za, recimo, 100 KM s pričom da tolikom uplatom mogu lako i sigurno osvojiti 5000 KM- zaključuju istražitelji.