Značajne je posljedice na djecu ostavilo zatvaranje škola zbog pandemije koronavirusa, što se ponajprije odrazilo na njihovu pozornost, piše Večernji list BiH. No, još je vidljivije postojanje “rupa” u određenim predmetima, posebice matematici i fizici iz kojih se, očito, predavanja i provjere znanja nisu mogli kvalitetno izvoditi na daljinu. Požalili su se na to roditelji prvih razreda više srednjih škola u Mostaru, posebice stoga što se nastavnici nisu “prilagođavali” okolnostima, odnosno progledavali kroz prste upravo zbog činjenice kako se nastava odvijala u krajnje teškim uvjetima.
Bez istraživanja
Zbog toga roditelji upozoravaju kako svoju djecu šalju na instrukcije, što, prema riječima struke, ne rješava probleme. Najveći su problem stvoreni zaostaci koji se gomilaju jer se ti predmeti izučavaju kroz složenije module. Čak i unatoč pritiscima, ravnatelji srednjih škola, a napose se to odnosi na gimnazije, odbili su poticati profesore na snižavanje kriterija, nego su zajednički upućeni da s profesorima i djecom prevladaju probleme. A prvo i najvažnije je da se učenike potakne na dodatni rad i vježbanje. Situacija s koronavirusom će, očito je, još dodatno poremetiti ionako ranjiv obrazovni sustav. Da stanje nije nimalo sjajno, pokazalo je istraživanje koje je rađeno u okviru Međunarodnog programa - PISA, zbog čijih bi se rezultata u ozbiljnim zemljama sazvalo trajno zasjedanje parlamenata dok se ne nađe rješenje. U BiH nije učinjeno ništa. Dapače, nastavilo se po starom - tonuti. Zbog sukoba oko nadležnosti u BiH je čak osporeno davanje suglasnosti oko sudjelovanja petnaestogodišnjaka na tom međunarodnom testiranju. A PISA, odnosno Međunarodni program za ispitivanje znanja i vještina učenika, najveće je svjetsko obrazovno istraživanje koje Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) provodi od 2000. u zemljama članicama OECD-a i partnerskim zemljama u cilju prikupljanja međunarodno usporedivih podataka o kvaliteti, učinkovitosti i pravednosti obrazovnih sustava. A posljednje, pak, provedeno 2018., pokazalo je kako svaki drugi petnaestogodišnjak u BiH ne može funkcionirati u oblasti matematike, prirodnih znanosti i čitanja ni u školskom sustavu ni u privatnom okruženju, kao ni u nastavku školovanja. U BiH je prosječno postignuće u matematici 406 bodova, u čitanju 403, a u prirodnim znanostima 398 bodova, što je ispod OECD-ova prosjeka. Djevojčice imaju bolje rezultate u čitanju za gotovo 30 bodova. U matematici i prirodnim znanostima postignuća su slična. Učenici urbanih škola imaju bolja postignuća u svim područjima u odnosu na učenike ruralnih škola, u prosjeku je razlika 25 bodova. Minimalna razina postignuća ne doseže oko 58% učenika u matematici, 54% u čitanju, a u prirodnim znanostima 57%, dok je OECD-ov prosjek 24% učenika u matematici, 23% u čitanju i 22% u prirodnim znanostima. U programu “PISA 2018.” osnovna razina uspješnosti u svakome području je razina 2. Za oko 42% 15-godišnjaka u BiH može se reći kako su dosegnuli osnovnu razinu uspjeha u matematici, oko 46% osnovnu razinu uspjeha u čitanju, a 43% osnovnu razinu uspjeha u prirodnim znanostima. Ti su postoci niži od OECD-ova i EU-ova prosjeka, ali su u rangu učenika iz Sjeverne Makedonije.
Iza RH, Srbije...
Među referentnim zemljama postotak učenika čiji je bodovni rezultat na razini 2 ili iznad u matematici veći je nego u Sjevernoj Makedoniji, a niži nego u Austriji, Crnoj Gori, RH, Sloveniji i Srbiji. U prirodnim znanostima BiH ima rezultat niži od referentnih zemalja.
U programu “PISA 2018.” udio učenika s visokim uspjehom definiran je kao udio učenika s rezultatom koji je na razini 5 ili iznad. U području matematike za BiH postotak učenika u kategoriji s visokim uspjehom iznosi oko 0,8%, dok je iz područja prirodnih znanosti postotak takvih učenika 0,1%, a u području čitanja 0,2%.