Dok su se godinama unatrag već u prvim otkucanim minutama nove godine širile vijesti o prvim rođenim bebama, ove godine dočekala nas je potpuno drugačija slika - prva beba u Sarajevu rođena je tek pet sati iza ponoći, dok se u Tuzli na prvu bebu u 2020. čekalo čak 13 sati.
U glavnom gradu BiH prva beba rođena je u 5 sati i 15 minuta u Općoj bolnici "Prim. dr. Abdulah Nakaš", dok se plač prve bebe u novoj godini na UKC Tuzla začuo tek u poslijepodnevnim satima, piše Klix.ba.
Podsjetimo, samo u prvih pet minuta ulaska u prošlu godinu Federacija BiH bila je bogatija za 15 beba rođenih u Sarajevu, Zenici, Tuzli i Bihaću.
Na području Hercegovine je također vlada slična situacija. Dok su dežurni liječnici u SKB Mostar te KB "Dr. Safet Mujić" prvog dana 2018. imali sedam poroda te prvog dana 2019. pet poroda, u ovoj novogodišnjoj noći rođena je tek jedna beba u 4 sata i 25 minuta iza ponoći.
Pozitivnije vijesti dolaze iz entiteta Republika Srpska. Prva beba u RS-u rođena je samo minutu iza ponoći u Bijeljini, dok je u ovoj bolnici rođeno ukupno osam beba u novogodišnjoj noći. Prva beba u Banoj Luci rođena je dvije minute iza ponoći, a potom su rođene još četiri bebe. Također su i u bolnici Zvornik rođene četiri bebe.
Ipak, statistički podaci pokazuju stalan pad broja rođenih u oba entiteta. Podsjetimo, u prvih šest mjeseci ove godine rođeno je manje beba nego u istom razdoblju prošle godine, a više je umrlih stanovnika. Istovremeno je bilo manje sklopljenih brakova, a više razvoda.
U prvih šest mjeseci 2019. rođeno 12.762 djece, dok smo, primjerice u istom razdoblju prije pet godina imali 13.297 živorođene djece.
Posljednji rast broja živorođenih beba naša zemlja bilježila je 2010. godine kada smo u prvih šest mjeseci imali 16.231 novorođenče. Ipak, godinama poslije počeo je padati broj rođene djece, dok se povećavao broj umrlih stanovnika.
Nedavna analiza Ujedinjenih naroda i Pew istraživačkog centra pokazuje da bi naša zemlja do 2100. godine mogla ostati bez polovice svog stanovništva, ukoliko se nastavi negativni trend migracijskih kretanja i prirodnog priraštaja.
"U prvom mahu gubimo takozvani reproduktivni potencijal, jer nam odlazi stanovništvo koje je u mogućnosti stvarati potomstvo. Takav vid smanjivanja piramide, odnosno osnove za buduća rađanja gubimo na dva načina. Prije svega, sljedeće generacije uopće neće biti rođene ovdje, a s druge strane imamo stalni negativni priraštaj, odnosno svaka sljedeća generacija nam je manja od prethodne. Imamo problem sve uže piramide i to je negativna spirala koja se izuzetno ubrzala posljednjih nekoliko godina", komentirao je demograf Aleksandar Čavić.
Nekoliko dana uoči nove godine UNICEF je procijenio kako bi u novogodišnjoj noći u BiH mogle biti rođene 72 ebe, što se nije dogodilo. Ovaj broj novorođenih inače predstavlja tek 0.02 posto od očekivanog broja beba u svijetu koji iznosi 392.078.
"Početak Nove godine i novog desetljeća je prilika da razmislimo o našim nadama i težnjama, ne samo za našu, nego i budućnost onih koji će doći nakon nas. Kako započinjemo listati kalendare svakog siječnja tako se podsjećamo na mogućnosti i potencijale svakog djeteta kada krenu na put svog života, ukoliko im se pruži ta prilika", kazala je izvršna direktorica UNICEF-a Henrietta Fore.
Svjesni bijele kuge koja je zakucala na vrata BiH, nadležni su prošle godine dijelili poticaje za stimuliranje rađanja djece u vidu jednokratne pomoći. Pored toga, širom BiH aktivni su i programi podrške izvantjelesne oplodnje. Ipak, odlazak ljudi te sve manja zainteresiranost za brak i djecu nose svoje posljedice.
Stoga i zaključci nedavne Studije o emigracijma u BiH kažu kako se od 2007. godine naša država suočava s bijelom kugom te da postajemo zemlja staraca.