Opasan otpad predstavlja jedan od najozbiljnijih ekoloških problema u svijetu. Veliki izazov s kojim se suočavaju države u svijetu, a samim tim i Bosna i Hercegovina, jest zbrinjavanje opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način.
Ovo pitanje posebno je važno za BiH jer govorimo o zemlji s tisućama izvora prirodne vode i drugih prirodnih resursa koji bi zbog nestručnog rukovanja otpadom mogli biti trajno uništeni, piše Večernji list BiH.
U skladu sa zakonskom regulativom, na području Federacije Bosne i Hercegovine postoje ovlašteni subjekti za prikupljanje i izvoz opasnog otpada na ekološki prihvatljiv način. Subjekti koji su registrirani za prikupljanje i izvoz opasnog otpada u Federaciji Bosne i Hercegovine su Grioss d.o.o. Grude, Kemis d.o.o. Lukavac i Kemokop d.o.o. Tuzla.
Tisuće tona
Navedeni gospodarski subjekti su, uz suglasnost Federalnog ministarstva okoliša i turizma, u razdoblju od 2015. do 2017. godine prikupili i izvezli iz Federacije Bosne i Hercegovine ukupno 16.598,11 tona opasnog otpada.
Prema izvješću koje je nedavno usvojila Vlada Federacije BiH, prosječno se na godišnjoj razini izvozi oko 5532 tone opasnog otpada.
- Opasni otpad koji se izvozi uglavnom čine muljevi od boja i lakova, farmaceutski otpad i citostatici, građevinski otpad koji sadrži azbest, električni i elektronički otpad, fluorescentne cijevi, otpadna ulja, otpadni akumulatori itd.
Opasni otpad izvezen je i zbrinut na ekološki prihvatljiv način, u skladu s odredbama Baselske konvencije, u zemlje Europske unije kao što su: Austrija, Slovenija, Hrvatska, Njemačka, Francuska i Češka - navodi se u Vladinim dokumentima. Zanimljiv je i popis opasnog otpada i zemalja u koje ga izvozimo.
Tako je iz Gruda u Njemačku izvezeno 8,6 tona farmaceutskog otpada i lijekova. Također, iz Gruda je u Hrvatsku i Sloveniju otišlo 5589 tona otrovnih olovnih akumulatora, a u Austriju čak 22,7 tona akumulatorske kiseline. Otpadna ulja i stare hladnjake iz Lukavca izvezli smo u Austriju, kao i 55,52 tone citostatika i farmaceutskog otpada. U Austriji završavaju i muljevi od boja i lakova, filtarski materijali, a u Češku izvozimo električni i elektronički otpad.
Koliko sustav funkcionira?
Ono što ostaje pod znakom pitanja jest koliko se ovim izvozom obuhvati stvarna količina opasnog otpada, a koliko ga ostaje na prostoru BiH i baca se na deponije kao svaki drugi otpad. Očekuje se da će država u budućnosti posvetiti puno više pozornosti ovome problemu, napraviti sustav koji će s više pozornosti pratiti sve vezano uz ovu temu te tako u konačnici očuvati okoliš u kojem živimo od zagađenja opasnim otpadom koji smo spomenuli u ovome tekstu. •