Općina smo s rastućim proračunom, kapitalnim ulaganjima i investicijama

Novi Travnik danas slavi Dan općine. Tim smo povodom s načelnikom Stjepanom Dujom razgovarali o trenutačnim projektima i planovima razvoja ove srednjobosanske općine koja želi postati grad s perspektivama i mogućnostima kakve imaju gradovi i općine iste veličine u razvijenim europskim zemljama. Da je Novi Travnik na putu ubrzanog razvoja, potvrđuju enormno povećanje općinskog proračuna, kapitalnih investicija te kontinuirano zanimanje investitora za ulaganja u ovu općinu.

Večernji list: Više od mjesec dana traje program obilježavanja Dana općine Novi Travnik, koji se slavi 14. lipnja, uz veliki broj različitih sadržaja, sportskih, kulturnih, zabavnih, vjerskih do svečanih i uobičajenih. Budući da ni mnogo veća mjesta nemaju tako bogat program, znači li to da je Novi Travnik zaista urbana sredina koja ima publiku za sve navedene događaje?

- Novi Travnik je bogatim i različitim programom pokazao ne samo da je urbana sredina već i da ima ono najvažnije - ljude koji su sve to u stanju organizirati te brojnu publiku koja je pratila sve sadržaje. Kao načelnik sam ponosan i na jedne i na druge te im svima od srca zahvaljujem što su na ovaj način pokazali da Dan općine nije nikakva protokolarna svečanost, već dan svih Novotravničana.

Večernji list: Dio programa obilježavanja Dana općine je i sjećanje na poginule hrvatske branitelje te stradale civile u ovoj općini, među kojima je i veliki broj djece. S obzirom na krvavi rat na ovim prostorima i činjenicu da je Novi Travnik multietnička sredina, ima li načina da se uvažavaju i poštuju sve žrtve, da se svima prizna pravo na vlastitu istinu, a ona na ovom području nikako ne može biti samo jedna?

- Jedini način izgradnje trajnog mira i suživota na ovim prostorima, uz stalni dijalog, jest uvažavanje žrtava, kojih je bilo na svim stranama. Stalno podizanje tenzija nije put kojim trebamo ići, pogotovo u multietničkim sredinama kakva je Novi Travnik. Pustimo svima da se sjećaju na dostojanstven način svojih žrtava. Ma koliko naši pogledi na protekli rat nekad bili različiti, to ne znači da ne možemo živjeti zajedno i graditi zajedničku budućnost. Tek u tom slučaju vrijeme će raditi za nas, rane će zacjeljivati i neće se stalno otvarati. Svi možemo dati svoj doprinos izgradnji trajnog mira, ne samo pravosuđe već i svaki pojedinac koji je svjestan da svi u BiH imaju pravo na svoju istinu i poštivanje žrtava. U Novom Travniku u ratu su stradala i brojna djeca, što je najveća tragedija rata na ovim prostorima. Bila su to samo djeca i neka nam njihovi izgubljeni životi budu trajna opomena da ne dižemo tenzije i da uradimo sve što je u našoj moći da se takvo što više nikada ne ponovi.

Večernji list: Treću ste godinu na dužnosti načelnika Novog Travnika. Povjerenje birača dobili ste uz slogan “Mjesto za sve”. Možete li potvrditi da je Novi Travnik danas uistinu mjesto za sve koji u njemu žive i žele živjeti?

- Moj izborni slogan zaista na najbolji način opisuje moj pristup ovoj dužnosti na koju su me izabrali moji Novotravničani. Mislim da je Novi Travnik zaista mjesto za sve koji biraju živjeti u njemu, a bit će uvijek mjesto i za one koji su iz njega otišli. Kad god požele vratiti se, njihov Novi Travnik ih čeka raširenih ruku. Na nama je da svima osiguramo što bolje uvjete življenja te, što je vrlo važno, nastojimo i radimo na tomu da odnos prema svakom Novotravničaninu bude jednak kao i prema svakom dijelu općine, svakom od 52 naseljena mjesta u 17 mjesnih zajednica, uvažavajući sve potrebe stanovnika ove općine. Ako govorimo jezikom brojki, onda treba naglasiti da smo proračun općine u posljednje tri godine povećali sa šest na 20 milijuna KM. U istom su razdoblju kapitalne investicije povećane sa 650 tisuća na više od 10 milijuna KM. Samo kroz ova dva pokazatelja jasno je kako je Novi Travnik krenuo putem ubrzanog razvoja, ali svakog svoga dijela, vodeći računa o svim kategorijama stanovnika, od djece predškolske dobi do naših umirovljenika.

Večernji list: Kad govorimo o sadašnjosti i budućnosti, pitanje svih pitanja je kako zaustaviti trend odlaska? Jedan od prvih uvjeta je posao. Ono što je lokalnim vlastima najveći izazov, bez sumnje je kako privući investitore. Koliko općinske vlasti s vama na čelu u tome uspijevaju?

- Odlazak ljudi najveći je izazov svima nama u BiH. Svjesni smo da je posao jedna od najvažnijih stavki zbog koje se ljudi odlučuju ostati u BiH. Zato nam je privlačenje investitora u samom vrhu prioriteta te mislim da smo na dobrom putu jer imamo značajna ulaganja, kao i najavu novih. Samo u Poslovnoj zoni Neobarje trenutačno imamo investitore zainteresirane za gradnju na osam parcela, o čemu će se očitovati Općinsko vijeće kroz odluke o dodjeli parcela za gradnju. Ono što je možda i važnije od zainteresiranih za ulaganja na osam parcela u PZ Neobarje je kontinuirano zanimanje investitora za ulaganje u Novi Travnik.

Večernji list: Uz povoljan zemljopisni položaj, perspektivu koju nudi metalski sektor, ali i turizam te poljoprivreda, za Novi Travnik je karakteristična i lokalna administracija koja je u potpunosti na usluzi investitorima. Što to u praksi znači, odnosno koji su to koraci koje potencijalni ulagač treba napraviti kako bi pokrenuo posao u Novom Travniku u nekoj od poslovnih zona koje imate?

- U praksi to znači da je općinska administracija u potpunosti na raspolaganju investitorima u smislu brzine izdavanja potrebnih dozvola, ali i kvalitete infrastrukture koja je potrebna za pokretanje investicije. U skladu s našim mogućnostima nastojimo u najkraćem mogućem roku osigurati sve što je u našoj moći kako bismo dali priliku investitorima ulagati i otvarati nova radna mjesta.

Večernji list: Ima li Novi Travnik dovoljno radne snage jer njezin nedostatak postaje sve izraženiji problem i u BiH?

- Jednako kao i iseljavanje, problem nedostatka radne snage izražen je u čitavoj BiH, ali i regiji, pa i Europi. Novi Travnik nije i ne može biti imun, ali ni jedna lokalna zajednica ne može taj problem sama riješiti, već u sinergiji s višim razinama vlasti, ponajprije onima koje kreiraju obrazovne i politike zapošljavanja. Ono što možemo je i donositi kratkoročne i dugoročne mjere, pratiti koja su nam zanimanja deficitarna, kako doći do potrebnog kadra kratkoročno te dugoročno poticati mlade da ih upisuju, završavaju i ostaju ovdje raditi. Uz sve to, u kontinuitetu pratimo tržište rada i njegove potrebe.

Večernji list: Općina je u ovoj akademskoj godini podijelila 164 stipendije, po čemu prednjačite u SBŽ-u. Dobili su ih svi studenti koji su se prijavili i ispunjavaju uvjete. Kakvo je raspoloženje studenata, imate li saznanja koliko njih planira ostati živjeti i raditi u Novom Travniku te svojim ostankom ovom mjestu vratiti prijeratni naziv grada mladosti?

- Stipendiranje studenata je minimum za koji bi svaka sredina trebala, u skladu s mogućnostima, naći potrebna sredstva. Srećom, Općina Novi Travnik pronašla je način kako osigurati stipendije svima. To je ono što možemo i trebamo napraviti, pružiti im ruku, olakšati školovanje, a oni će na kraju odlučiti gdje će graditi svoj život. Na vlastima je da im stvaraju ambijent u kojem će poželjeti ostati, da imaju posao, ali i sve druge sadržaje koji imaju njihovi vršnjaci u sličnim europskim mjestima i gradovima.

Večernji list: Koji su to najvažniji projekti koji se trenutačno realiziraju u Novom Travniku, je li to izgradnja nove zgrade Srednje škole, nove lamele u Domu zdravlja i koji su to najznačajniji investitori koji ulažu u infrastrukturne projekte u ovoj općini?

- Izgradnja nove zgrade Srednje škole je projekt koji zaslužuje naša mladost i on nam je zaista prioritetan. Naravno, kao i nova lamela Doma zdravlja, koja će osigurati uvjete za poboljšanje usluga primarne zdravstvene zaštite. Svaki je projekt važan za određene kategorije stanovništva, a ova dva su, po mom mišljenju, među najvažnijima. Što se najznačajnijih investitora tiče, to su vlade Federacije BiH i Republike Hrvatske preko Državnog ureda za pomoć Hrvatima izvan RH.

Večernji list: Jesu li projektima obnove infrastrukture u Novom Travniku obuhvaćena sva naselja, bez obzira na nacionalni sastav stanovništva - od Pećina do Opare - i je li to uistinu jedan novi trend koji ste uveli dolaskom na dužnost načelnika?

- Na početku sam rekao da Novi Travnik treba biti mjesto za sve, a to nije samo deklarativan stav. On se ogleda u jednom zaista novom trendu financiranja svih projekata koji su važni Novotravničanima, nije važno realiziraju li se u Opari ili Pećinama ili bilo kojem drugom naselju. Također bih spomenuo značajna ulaganja, od oko 2,5 milijuna KM, u projekt obnove cestovne infrastrukture u samom gradskom središtu, gdje godinama nije bilo nikakvih ulaganja. To je jedan pristup koji sam uveo kao načelnik i s kojim nastavljam dok god sam na ovoj dužnosti.

Večernji list: Koliko je Novi Travnik i sve ono što se u njemu događa prisutan u medijskom prostoru, može li bolje i više te ima li u medijima prostora i za pozitivne priče?

- Što se lokalnih medija tiče i načina na koji nas prate, moram reći da sam zadovoljan i da su sve lokalne teme obrađene. Kad su u pitanju drugi mediji, oni su također prisutni, ali uvijek može i više, naravno, ne generalizirajući ih. Prostora da s mnogo više tema, a posebno pozitivnih priča, budemo prisutni u medijskom prostoru uvijek ima.

Večernji list: Novi Travnik nedavno je dobio i novi ljetopis. Jeste li zadovoljni ovom publikacijom i onim što je ispisano na njezinim stranicama?

- Svaka napisana knjiga, kao trajan podsjetnik jednog vremena na određenom prostoru, iznimno je vrijedna. Ljetopis bi ocijenio kao kvalitetan i sadržajan. U njemu se našlo prostora za različite događaje i mislim kako je itekako vrijedan projekt. Pogotovo što su njegovi autori mladi ljudi s ovog područja koji ostaju bilježiti događaje za nove ljetopise, a možda i publikacije neke druge vrste.

Večernji list: Kakvi su planovi općinskih vlasti u idućem razdoblju, mislite li da ćete mandat završiti kao načelnik ili gradonačelnik?

- Planovi su nastaviti započete projekte, pokrenuti nove u cilju razvoja Novog Travnika i izgradnje jednog mjesta koje će, uz sadašnju ubrzanu dinamiku rasta i razvoja, biti slično općinama i gradovima jednake veličine u mnogo razvijenijim zemljama Europske unije. Ako mandat završim kao gradonačelnik, to će biti samo dodatni bonus i iskorak na koji smo se prvi u Srednjobosanskoj županiji odlučili ne čekajući druge koji bi prije nas trebali imati status grada. Jednostavno, neki politički dogovori traju predugo i mislim da drugi ne bi trebali čekati da se okončaju, već praviti iskorake. Mi smo se odlučili na takav iskorak, pa vidjet ćemo. Na potezu su Vlada i Parlament FBiH.