Optužnica protiv Dodika uvod u novu krizu u zemlji?!

Tužiteljstvo Bosne i Hercegovine podiglo je optužnicu protiv čelnika RS-a Milorada Dodika i vršitelja dužnosti ravnatelja Službenog glasnika toga entiteta Miloša Lukića zbog odluke vlasti da ignoriraju objavljivanje odluka visokog međunarodnog predstavnika, što bi moglo ponovno rasplamsati krizu u zemlji i posve blokirati rad njezinih državnih institucija. - Možemo potvrditi da je Tužiteljstvo BiH podiglo optužnicu protiv Milorada Dodika i Miloša Lukića, koje se tereti za kazneno djelo neizvršavanja odluka visokog predstavnika iz članka 203. a stavak 1. Kaznenog zakona BiH. Optužnica je proslijeđena na potvrđivanje Sudu BiH - naveli su iz Tužiteljstva BiH, čime su potvrđena cjelodnevna nagađanja o podizanju optužnice.

Prijepor o Schmidtu

Državno Tužiteljstvo je 9. srpnja pokrenulo istragu nakon što je u Službenom glasniku RS-a objavljen ukaz predsjednika tog entiteta Milorada Dodika. Ukazom se navodi da se odluke Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR) više neće objavljivati u tom entitetu, a jednako vrijedi i za odluke Ustavnog suda BiH za koje je navedeno da se više neće primjenjivati na tome teritoriju. Rezultat je to odluka i donesenih zakona Narodne skupštine Republike Srpske, a Dodikov ukaz obveza je koja proizlazi iz odluka entitetskog parlamenta. Sada će se tek vidjeti hoće li Sud BiH prihvatiti argumentaciju Tužiteljstva BiH. Prema njihovu tumačenju, za djelo koje se Dodiku odnosno Lukiću stavlja na teret za ignoriranje provedbe odluka visokog predstavnika predviđena je kazna zatvora između šest mjeseci i pet godina. Istodobno, za onoga tko bude pravomoćno osuđen za to kazneno djelo izriče se mjera zabrane obnašanja dužnosti u izvršnoj vlasti. Tužiteljstvo pak ove poteze nije okarakteriziralo kao kazneno djelo s obzirom na odredbe koje je nametnuo visoki međunarodni predstavnik "o napadu na ustavni poredak". Poteze vlasti Republike Srpske oštro su osudili iz američke i administracije Europske unije, ocjenjujući ih protivnim odredbama Daytonskog mirovnog sporazuma. I upravo će se u tumačenju tog mirovnog dokumenta voditi glavna pravna i politička bitka između predstavnika vlasti Republike Srpske, domaćeg pravosuđa i stranih administracija angažiranih u BiH. Nagovijestio je to glasnogovornik SNSD-a i izaslanik Kluba srpskog naroda Parlamentarne skupštine BiH Radovan Kovačević. On je ponovio tezu koju zastupaju u tome entitetu da Christian Schmidt nije visoki predstavnik. - U BiH ne postoji visoki predstavnik i nemoguće je odgovarati zbog neizvršenja odluka čovjeka koji ne postoji. Posljednji visoki predstavnik u BiH bio je Valentin Inzko, koji je podnio ostavku. Poslije njega nitko nije imenovan za visokog predstavnika - napisao je Kovačević na društvenim mrežama. Dodik i srpski dužnosnici, naime, tvrde kako je Schmidtov izbor trebalo potvrditi Vijeće sigurnosti UN-a, a ne Vijeće za provedbu mira u BiH. Optužnicu protiv Dodika i Lukića nazvao je "izravnim političkim progonom i udarom na Daytonski sporazum, Ustav BiH i Republike Srpske, kao i na sam demokratski poredak u BiH". To je samo jedan u nizu poteza s kojima je suočen predsjednik Republike Srpske i ovaj entitet nakon odluka u Narodnoj skupštini Republike Srpske kojima osporavaju autoritet visokog predstavnika i Ustavnoga suda BiH. Ovoga tjedna njemačko Veleposlanstvo u BiH objavilo je kako je definitivno obustavljena financijska potpora Republici Srpskoj od 105 milijuna eura za nekoliko infrastrukturnih projekata zbog "secesionističke politike RS-a i Dodika".

Eskalacija krize

Dodatno su sankcije odlučile proširiti i Sjedinjene Američke Države prema srpskim dužnosnicima iz identičnoga razloga. Naime, Ministarstvo financija i riznice SAD-a sankcije je uvelo bliskim Dodikovim suradnicima, članici Predsjedništva BiH Željki Cvijanović, predsjedniku Vlade i parlamenta Republike Srpske Radovanu Viškoviću i Nenadu Stevandiću te entitetskom ministru pravosuđa Milošu Bukejloviću. Oni su kažnjeni zabranom putovanja u SAD te zamrzavanjem imovine, dok je svim američkim građanima zabranjeno s njima poslovati. Bio je to odgovor na njihovu ulogu u donošenju zakona kojim je parlament RS-a zabranio da se u tom entitetu provode odluke Ustavnog suda BiH. Srpski dužnosnici jučer nisu otkrili sve karte nakon podizanja optužnice, no posve je izvjesno kako će doći do eskalacije nove krize u zemlji. Nagovijestio ju je ministar sigurnosni Nenad Nešić kazavši kako je riječ o udaru na sve Srbe i na institucije RS-a. Posljednji razvoj događaja teško da se neće odraziti na "zamišljeno" ispunjavanje obveza na europskome putu zemlje. Posebice stoga što bi do kraja ovoga mjeseca trebalo postati jasno hoće li se uspjeti provesti reforme koje bi onda BiH otvorile vrata za otvaranje pregovora s EU-om.