Za nedopušteno držanje oružja ili streljiva predviđena je kazna od šest mjeseci do dvije godine zatvora. No, i pored zakonskih kazni, oružje u BiH se može kupiti preko internetskih oglasa, oglasa na društvenim mrežama i u novinama. Od početka godine u BiH se dogodilo više desetaka oružanih pljački trgovina, kladionica, ugostiteljskih objekata i napada na ulicama, a tijekom 2014. godine samo na području Federacije BiH oko 17 tisuća slučajeva narušavanja javnog reda i mira. Statistike govore da u skoro 98% slučajeva incidenata izazvanih vatrenim oružjem, izazvano je oružjem koje je nabavljeno ilegalnim putem.
Od 200 do nekoliko tisuća
Berete, Magnumi, Crvene zastave samo su neki od modela pištolja koji se u BiH mogu kupiti jednim klikom miša i to je samo dio oružja koji se može kupiti preko oglasa. Cijene se kreću od 200 do nekoliko tisuća maraka. “Cijena pištolja je 200 KM a razlog prodaje je što ga se želim riješiti. Cijena ovakvog pištolja je veća od 500 maraka, ali ja se želim riješiti oružja i zato ga prodajem ispod cijene”, navodi jedan od internet-prodavača u u prilogu atv-a. Prema njegovim riječima, do sada je imao više interesenata da proda pištolj osobama koje ne posjeduju dozvolu i koji su mu nudili čak i po nekoliko tisuća maraka da im prodam pištolj, ali on to nije želio učiniti. Zanimljivo je da je trgovina oružja na ovakav način u BiH zakonita, ali pod uvjetom da prodavač ima dokumentaciju za posjedovanje kao i kupac. Kupac mora posjedovati odobrenje za nabavu oružja koje mora osam dana od dana nabave i registrirati kod nadležnog tijela. Međutim, tu nastaje problem, samo u pojedinim slučajevima prodavači u oglasnicima napominju da oružje prodaju isključivo osobama koje posjeduju dozvolu za oružje.
Svaki peti građanin
Prema procjenama domaćih institucija i međunarodnih organizacija, svaki peti građanin u BiH posjeduje ilegalno oružje koje je uglavnom ostalo iz proteklog rata 90-ih godina, a taj broj je oko 750 tisuća. “Kad promatramo ilegalnu trgovinu oružja koju možete naći i na internetu možda čak i na masovnim tržnicama, onda to svakako predstavlja opasnost za sigurnost i prijetnju za sigurnost u BiH. Tome svakako svjedoče i statistike MUP-a”, kazao je za atv Armin Kržalić, direktor Instituta za sigurnosne studije BiH.