Iako prve reakcije bošnjačkih stranaka iz vlasti i oporbe nisu ohrabrujuće, međustranački razgovori o izmjenama Izbornoga zakona BiH bit će nastavljeni, pa i intenzivirani idućih dana, piše Večernji list BiH.
Najvažnije pitanje i modeli
Ipak, izgledi da se postigne dvotrećinska većina u Parlamentarnoj skupštini BiH potrebna za promjenu Ustava u dijelu koji se odnosi na način izbora gotovo da i ne postoje. Stoga će i napori biti usmjereni prema nastojanjima da se izmjeni Izborni zakon i redefinira način izbora članova Predsjedništva BiH i Doma naroda Parlamenta FBiH.
- Ponudili smo nekoliko modela rješenja izbornog zakonodavstva. Svaki od tih modela jamči da će hrvatski narod moći izabrati svog člana Predsjedništva BiH, a svakom građaninu BiH omogućava se kandidiranje, rekao je hrvatski član Predsjedništva BiH i predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović za Našu TV.
Nije tajna da je ovo najvažnije pitanje za Hrvate jer su do sada zbog postojećih zakonskih odredbi bili izloženi majorizaciji u izbornim procesima.
Suprotno odlukama Ustavnog suda BiH o konstitutivnosti naroda sadašnja rješenja omogućuju da se u županijama u kojima nema predstavnika jednog od tri naroda bira predstavnik tog naroda. Bošnjačke stranke ne pokazuju zanimanje da se to promijeni te da se odluke u Domu naroda uz natpolovičnu većinu ukupnog broja izaslanika donose uz natpolovičnu većinu u svakom klubu naroda.
Jasno je da bilo kakve promjene izbornog zakonodavstva, pa ni ove, ne trebaju ni Srbima ni Bošnjacima jer oni imaju nacionalnu zaštitu na druge načine - zbog svoje brojnosti ili zbog neuspješnog organiziranja BiH, kako to navodi i Čović.
Međutim, reforma izbornoga zakonodavstva potrebna je Bosni i Hercegovini, njezinoj stabilnosti i europskoj budućnosti pa je cijeli ovaj tjedan bio u znaku razgovora hrvatskih političkih predstavnika s dužnosnicima srpskih i bošnjačkih stranaka koje sudjeluju u vlasti na državnoj razini. U javnost su izišle informacije o susretu s predstavnicima SDA, ali “Večernjak” doznaje kako se razgovara i s drugima koji čine parlamentarnu većinu.
Cilj je da se usuglašen prijedlog izmjena Izbornoga zakona što prije nađe u parlamentarnoj proceduri te da se u izbornu 2018. godinu uđe s reformiranim izbornim zakonodavstvom koje će onemogućiti nove slučajeve majorizacije.
Ciljevi status quo
Medijski napadi iz Sarajeva, u kojima dominiraju bošnjačke oporbene stranke, očito imaju za cilj da se zadrži status quo i tako osigura prostor za izborni inženjering 2018. godine. Još manje spremnosti kod predstavnika druga dva naroda ima za osiguravanje pune institucionalne ravnopravnosti Hrvata, a za što je jedino realno rješenje federalizacija. Sad se pokušava umanjiti i značaj usvojene rezolucije Europskog parlamenta o BiH u kojoj se jasno navodi potreba federalizacije. Upravo je taj dokument snažan vjetar u leđa pokušajima Hrvatskog narodnog sabora BiH da se kroz izmjene Izbornoga zakona riješi barem pitanje poštivanja izborne volje cijelog jednog konstitutivnoga naroda.