Građani Bosne i Hercegovine, s obzirom na tešku ekonomsku situaciju, primorani su na kupnju jeftinih proizvoda. Prvenstveno se to odnosi na prehrambene. Turske datulje, poljske čokolade, albanski bomboni, bugarski deterdženti... domaće tržište prepuno je uvoznih proizvoda, ali mnogi od njih, osim niskih cijena, drugih kvaliteta skoro da i nemaju, piše Večernji list BiH.
Deklaracije proizvoda
U prvoj polovini protekle godine inspektori su naredili uništavanje 240 kilograma neispravne hrane koja je skinuta s polica trgovina. Ima tu i domaće proizvodnje, iako je većina te hrane najvjerojatnije kasno stigla u BiH, pred istek roka. Većina kupaca tvrdi da najradije bira domaće i proizvode iz zemalja okruženja. Upućeni tvrde kako je najvažnije čitati deklaraciju, ali i one imaju niz manjkavosti. Uz sitna slova, tu su nepotpuni podaci o šećerima, aditivima, štetnim sastojcima, a da ne govorimo o nerealnim zemljama podrijetla. Ne tako davno regiju je nasmijalo, ali i zabrinulo, ulje na čijoj je deklaraciji stajalo da je proizvedeno u Čehoslovačkoj godinama nakon što ta zemlja kao takva više ne postoji. Ali i danas se na raznim proizvodima može naći da su proizvedeni u zemljama u kojima je to realno nemoguće i o takvim se stvarima šuti. Tako se na policama bh. trgovina može naći riža proizvedena u BiH, što ni teoretski ni praktično nije moguće. U posljednjih nekoliko godina u zemlje regije uvoze se proizvodi koji su u najmanju ruku sumnjive kvalitete, što su potvrdile afere s neispravnom hranom koje su obilježile kraj protekle godine. Kvaliteta hrane je uistinu upitna, a BiH je, nažalost, zemlja koja uvozi veliki broj finalnih proizvoda o čijoj bi se kvaliteti dalo raspravljati. “Nemoguće je da rajčica toliko dugo stoji, a izgleda tako dobro. Razne salame koje imaju fantastičan dizajn znaju biti jako kobne za naše zdravlje. Probajte ostaviti jednu krišku salame na suncu. Kada ispari voda iz nje, vidjet ćete što ćete dobiti. O tome se može raspravljati danima”, tvrde upućeni.
Kontaminanti i aditivi
Ipak, najveći je problem kako takvi proizvodi utječu na zdravlje građana. Zdravstveno neispravnom hranom smatraju se namirnice koje potječu od uginulih ili bolesnih životinja, one koje sadrže previsoke (veće od dopuštenih) količine različitih kontaminanata ili aditiva, proizvodi s patogenim mikroorganizmima ili njihovim produktima, te hrana koja sadrži mehanička onečišćenja (komadiće plastike ili stakla). Međutim, ako namirnica sadrži ostatke pesticida veće od maksimalno dopuštenih ili patogene mikroorganizme u nedopuštenim količinama, takav proizvod je zdravstveno neispravan i može narušiti zdravlje. Važno je naglasiti da ovu vrstu neispravnosti ne možemo zapaziti na osnovi izgleda ili okusa hrane. Zabrinjavajuća je činjenica da se u BiH uvoze i proizvodi za osobnu higijenu jedne kvalitete, a za tržište EU-a sasvim druge, iako je naizgled riječ o istom proizvodu.•