Osim s EU, povezivanje s NATO savezom mora biti prioritet BiH

Kakav je modalitet buduće suradnje BiH i Sjevernoatlantskog saveza (NATO), a u svjetlu izmijenjenih geopolitičkih događaja - pitanje je koje zbog svoje složenosti ne nudi jednoznačan odgovor, no u medijskom prostoru već se neko vrijeme može čuti formulacija prema kojoj BiH uskoro može računati na dobivanje sasvim novog statusa - statusa kandidata, piše Večernji list BiH.

Podrška

Glavni tajnik NATO saveza Jens Stoltenberg jučer se osvrnuo na modalitete suradnje s BiH, ali i komentirao potencijalne buduće korake. Nakon sastanka s predsjedateljem Predsjedništva BiH Denisom Bećirovićem u sjedištu NATO-a u Bruxellesu, Stoltenberg je naglasio kako svi političari moraju raditi zajedno kako bi sačuvali jedinstvo i zaštitili državne institucije, što je ključno za mir i sigurnost u BiH, ali i stabilnost zapadnog Balkana. U kontekstu odnosa uputio je na činjenicu da je već dugi niz godina BiH partner NATO savezu koji, dodao je, snažno podržava njezin suverenitet i teritorijalni integritet, kao i operaciju "Althea" radi osiguranja sigurnog okruženja. Izrazio je pohvale BiH zbog napretka prema Europskoj uniji, a osvrnuo se i ne reformu obrane u BiH koju NATO jasno podržava.

- Alijansa pozdravlja napore BiH da poboljša stanje Oružanih snaga kako bi još bliže surađivale s NATO-om, uključujući certificiranje bataljuna lake pješadije OS BiH po NATO-ovim standardima - rekao je Stoltenberg. Glavni tajnik Sjevernoatlantskog saveza potvrdio je i kako je u NATO stigla preporuka da BiH dobije kandidacijski status s obzirom na napredak BiH. Kako prenosi Srna, glavni tajnik također je podsjetio kako BiH ima status zemlje s Akcijskim planom za članstvo, čiji je cilj da BiH bude članica Saveza. Uvjeti su, dodao je, reforme, da se zaista provedu, da se ojačaju zajedničke institucije i multietnička priroda Oružanih snaga BiH. Drugi uvjet je pak da to žele žitelji, ali i političke vlasti. Odnosno, naveo je, o tomu odlučuje BiH.

Podsjećamo, prije nekoliko dana potvrđeno je kako se, kao dio sveobuhvatne reforme skupštinskog partnerstva usvojene u Talinu, Stalni odbor složio stvoriti novi status u Parlamentarnoj skupštini NATO-a za one države koje će se teže pridružiti Savezu te je odredio Ukrajinu, kao i Bosnu i Hercegovinu i Gruziju, kao NATO-ove kandidate. Istodobno, ministar obrane BiH Zukan Helez naveo je jučer na otvaranju NATO-ove Konferencije strateških vojnih partnera u Sarajevu kako očekuje da će BiH na proljetnom zasjedanju Parlamentarne skupštine NATO-a dobiti kandidacijski status za članstvo u tom Savezu i da će u skorije vrijeme postati dio NATO-a.

- Naš je cilj kao male i ustavno složene države članstvo u NATO-u radi naše sigurnosti - istaknuo je Helez. Dodao je kako partnerstvo BiH i NATO-a traje 20 godina, tijekom kojih su Oružane snage BiH ostvarile izniman napredak koji se ogleda u usklađivanju sa standardima NATO-a i sudjelovanju u mirovnim misijama. S druge strane, načelnik Zajedničkog stožera Oružanih snaga BiH Gojko Knežević podsjetio je kako se kroz program reformi ne prejudicira pitanje članstva. U fokus je stavio modalitete suradnje s NATO savezom, kazavši da se suradnja s NATO-om odnosi prvenstveno na područja obrazovanja, obuke, opremanja te ocjenjivanja stupnja interoperabilnosti. Zamjenik načelnika Stožera Direktorata za partnerstvo Vrhovnog zapovjedništva savezničkih snaga za Europu kontraadmiral Gunnstein Bruasdal je pak uputio na značaj konferencije u kontekstu izgradnje partnerskih odnosa, a što se ogleda i kroz činjenicu da na događaju prisustvuju predstavnici 65 zemalja.

Podsjetimo, nedavno je tijekom posjeta glavnog tajnika NATO-a Jensa Stoltenberg i razgovora koje je imao s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto bilo riječi i o potpori koja će se reflektirati kroz nekoliko projekata.

Projekti

Predsjedateljica Krišto zahvalila je Stoltenbergu na paketu pomoći institucijama i vlastima Bosne i Hercegovine radi jačanja bh. obrambenih kapaciteta u vrijednosti između 48 i 53 milijuna eura.