U cilju rasterećenja gospodarstva i poslodavaca, Porezna uprava FBiH predložila je federalnom Parlamentu određene mjere i izmjene zakona, prije svega Zakona o Poreznoj upravi Federacije BiH, Zakona o porezu na dobit, Zakona o porezu na dohodak, Zakona o doprinosima, Zakona o igrama na sreću, Zakona o jedinstvenom sustavu registracije, kontrole i naplate doprinosa. Izmjenama Zakona o Poreznoj upravi FBiH predlaže se da se ponovno propiše odgovornost osnivača društva kada se radi o poreznim obvezama društva jer vlasnik, osnivač gospodarskog društva osnovanog na prostoru Federacije BiH, nema odgovornost za naplatu dospjelih, a neplaćenih javnih prihoda.
Progresivno oporezivanje
Unatoč različitim mišljenjima ekonomskih stručnjaka da BiH, a time i FBiH, o niskim poreznim stopama PDV-a od 17 posto, odnosno poreza na dobit od 10 posto te poreza na dohodak također od 10 posto, je zemlja s najnižim stopama u okruženju i u Europi.
Podsjećanja radi, prosječna stopa poreza na dobit u Europi je 30 posto, dakle znatno više nego u FBiH i RS-u, a kada je u pitanju oporezivanje dohotka u FBiH, postoji jedinstvena stopa od 10 posto sa znatnim olakšicama za zaposlenike koji su obveznici ovog poreza, a ne poslodavci. U susjednim zemljama prisutno je progresivno oporezivanje dohotka s poreznim stopama u Hrvatskoj od 12, 25 i 40 posto, Srbiji od 10, 15 i 20 posto, u Sloveniji se kreću u rasponu od 16 do 41 posto, u zemljama EU stope poreza na dohodak iznose od 15 do 51 posto bez doprinosa. U odnosu na regiju gdje je npr. skupna stopa doprinosa 37,2 posto u Hrvatskoj i 37, 8 posto u Srbiji, a BiH ima najveća izdvajanja za doprinose jer je skupna stopa doprinosa u FBiH 41,5 posto, 31 posto ide na teret zaposlenika, dok poslodavac snosi 10,5 posto. U Republici Srpskoj skupne stope doprinosa iznose 33 posto. Ako se zagovara smanjenje stopa doprinosa, u Poreznoj upravi FBiH smatraju da je potrebno propisati oštrije sankcije za neplaćanje doprinosa.
Veći učinci
Iako to nije mjera koja će donijeti veće učinke, s obzirom da procesuiranje kod nadležnih sudova dugo traje, bolji učinak se postiže kako tako preventivnim mjerama. Puno energije ljudskih resursa i kapaciteta se troši na kontroli naplate doprinosa, tako da bi uvođenje oštrijih sankcija dovelo do povećanja discipline, a Porezna uprava FBiH bi se znatno više mogla baviti kontrolom poreza na dobit kompanija, porezom po odbitku, porezom na dohodak, porezom na imovinu. Također, povećanjem stope oporezivanja dohotka po osnovi ugovora o djelu na 20 do 30 posto, primoralo bi poslodavce da ne zloupotrebljavaju ugovore o djelu koji se koriste umjesto ugovora o radu, na štetu zaposlenih i fondova. Primjerice, u prošloj godini Porezna uprava FBiH evidentirala je 280.839 prijava ugovora o djelu i 29.353 autorskih ugovora.