“Bosna i Hercegovina može izvršiti prijam 2470 osuđenih i 731 pritvorene osobe, dok njene trenutačne potrebe zahtijevaju zatvorska mjesta za 3700 osoba zbog čega se radi na afirmaciji alternativnih kaznenih sankcija”, službeni je podatak iz Ministarstva pravosuđa BiH.
Zdravstvena skrb
Na prekobrojnu popunjenost zatvorskih kapaciteta u BiH i lošu zdravstvenu skrb koja se pruža zatvorenicima više su puta upozorile razne nevladine organizacije, ali i čelnici Europske komisije, piše Večernji list. Prekobrojnost u zatvorima posebice je izražena u FBiH. Zbog činjenice da se time ozbiljno ugrožavaju europski standardi, u “Strategiji za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje 2014. - 2018.”, koja bi se morala provesti zbog postupka stabilizacije i pridruživanja EU, predviđeno je uvođenje alternativnih metoda izdržavanja kaznenih sankcija. Prema okvirnom programu, BiH bi trebala uvesti mogućnost dobrovoljnog rada za blaže kazne. Primjenom ovih metoda, pojedinci koji su se ogriješili o manja kaznena dijela mogli bi raditi nekoliko mjeseci na čišćenju ulica, u javnoj kuhinji, pomagati u raznim humanitarnim asocijacijama. Tako bi za nekoliko godina, kao i u Hrvatskoj, osuđeni dužnosnik za manja koruptivna dijela mogao guliti krumpir u nekom kaznenom zavodu, školi ili vrtiću. U “Strategiji za reformu sektora pravosuđa u BiH za razdoblje 2014. - 2018.”, koju posjeduje “Večernjak”, piše kako se u okviru ove podoblasti razmatra mogućnost uvođenja rada za opće dobro na slobodi koji se u BiH trenutačno koristi u ograničenoj mjeri i ima mali utjecaj na ukupni broj zatvorenika, a u nekim političko-teritorijalnim jedinicama se uopće ne koristi. U idućem razdoblju potrebno je osigurati započetu primjenu rada za opće dobro na slobodi u cijeloj BiH, kako za punoljetne tako i za maloljetne osuđenike. “U FBiH postoji iskazana potreba da se unaprijedi započeta provedba sankcije kućnog pritvora s elektroničkim nadzorom. Dodatno je potrebno unaprijediti provedbu uvjetnog otpusta u cijeloj BiH. Također i postupak pomilovanja u BiH treba dodatno unaprijediti. Uvjetni otpust u BiH trenutačno se koristi u veoma ograničenoj mjeri i u različitim omjerima na različitim razinama vlasti. Jedna od obveza BiH je i uspostava probacijske službe u BiH, u skladu s nadležnostima različitih razina vlasti u BiH, čija uspostava još nije započeta”, piše, između ostalog, u “Strategiji reforme sektora pravosuđa u BiH 2014. - 2018.”.
Članstvo u EU
Ovim dokumentu je, kako piše, “definirano 5 strateških programa, s aktivnostima, rokovima, odgovornim institucijama i pokazateljima provedbe, koji su predstavljeni i koji se zbog pristupa BiH članstvu u EU moraju provesti”. Kad se zaključci iz strategije provedu na terenu, očekuje se smanjena prekobrojnost u zatvorima, što će dovesti do većeg poštovanja ljudskih prava. Također bi se u zatvorima ispunili europski standardi, što bi za posljedicu imalo bolje održavanje reda i sigurnost unutar zatvorskih zidina, bolju razdvojenost zatvorenika i ograničen kontakt između različitih kategorija, veće mogućnosti za učinkovit tretman zatvorenika, uključujući rehabilitacijski rad. Primjenom strategije očekuje se povećana mogućnost za reintegraciju osuđenika u društvo.