U mjesecu smo kojeg Posavci pamte po katastrofalnim poplavama od kojih je prošlo tek tri godine pa su i sjećanja svježa. Travanj 2014. s velikim padalinama doveo je do naglog porasta rijeka Bosne i Save. Na pojedinim mjernim stanicama, podsjetimo, bila je razina čak i do 300 litara po m2, što nije zabilježeno u proteklih 120 godina od kada se prati meteorološko stanje i oborine u BiH. Pojavili su se nezapamćeni vodni valovi na Bosni i Savi. Ostat će zabilježena visina vodnog vala od 891 cm mjereno na mjernoj letvi u Slavonskom Šamcu, što je 107 cm više od najvećeg izmjerenog vodostaja na tom mjernome mjestu. Izvanredne mjere obrane od poplava proglašene su 15. svibnja u odžačkoj Posavini, a dan kasnije i u srednjoj Posavini. Prema procjeni Općinskih komisija za procjenu štete od tih poplava, ukupno je u PŽ poplavljeno 6100 stambenih objekata a šteta je procijenjena na 189 milijuna konvertibilnih maraka.
Voda ne poznaje granice
Svi su bili zajedno u toj prirodnoj katastrofi dajući od sebe maksimalan trud pri čuvanju nasipa, punjenju vreća, spašavanju... Solidarnost se potvrdila i kod brojnih osoba, skupina, institucija, međunarodnih snaga jer mnogi su željeli pomoći poplavljenom području. Istina, na površinu su isplivale i slabosti komplicirane države pa je slaba komunikacija po vertikali dovela do toga da su sporo prolazile informacije o nabujaloj Bosni i problemima koje čekaju ravnu Posavinu kada se svom silinom vodena masa sruši od Sarajeva do posavske ravnice. Domovi sa svim životnim trudom Posavaca nestajali su u nekoliko trenutaka... vozila, traktori, strojevi, plivali su na vodi a spašavao se samo ‘goli život’. Još pamtim te slike tužnih vodenih posavskih ulica i samo ponekog mještanina na višim katovima svojih domova jer nisu htjeli napuštati kućni prag. Dogodila se i nelogičnost sustava jer tvrtka koja je po ugovoru trebala logistički pomagati u obrani, koje li ironije, stotinu je kilometara udaljena od Posavine, a opkoljenoj od vode Posavini nisu zapravo niti mogli doći.
Nasipi od životne važnosti
Prostor Posavske županije od štetnog djelovanja rijeka Save i Bosne štite zemljani nasipi u dužini od oko 70 km, čija je izgradnja započeta u 19. stoljeću, nastavljena u 20-om, a rekonstrukcija pojedinih dionica kontinuirana je i traje sve do danas. Od unutarnjih visokih voda prostor se štiti izgrađenim hidromelioracijskim kanalima i crpnim stanicama koje visoke zaobalne vode prebacuju iz branjenog područja u korito rijeke Save. Savski obrambeni nasip započinje u Krepšiću i proteže se do ušća rijeke Bosne u Savu. Rijeka Bosna prekida kontinuitet nasipa koji se nastavlja s druge strane rijeke sve do Svilaja. Sve tri posavske općine zapravo su posložene većim dijelom uz riječne nasipe što dovoljno govori koliko je to životno pitanje svakog posavskog čovjeka. Istina, kritične točke proboja rijeka Save i Bosne sanirane su, no ostaje nedovršeni posao povišenja nasipa na razinu stogodišnjih voda, što bi trebao biti jedan od prioriteta Agencije za vodno područje rijeke Save.