Sumnjivim privatizacijskim postupcima, od kojih većina čeka sudski epilog, pojedinci i organizirane skupine nezakonitim radnjama postali su vlasnici ogromnih poljoprivrednih površina i prateće infrastrukture, a koje su nekada bile u vlasništvu poljoprivrednih zadruga koje su radile u sklopu općina i gradova, piše Večernji list BiH.
Zbog nezakonitih radnji u velikom broju općina, pogotovu u onima u kojima su poljoprivredne zadruge u vrijeme bivše Jugoslavije jako dobro radile, ima primjera u kojima pojedinci nadziru nekoliko hektara zemljišta i objekata, čije su površine bile pod vinogradima i plantažama voća i povrća. Neki su te poljoprivredne površine u sprezi s lokalnim vlastima prenamijenili u građevinsko zemljište i tamo izgradili stambene zgrade ili su ga dalje po enormno visokim cijenama preprodavali trećim osobama za gradnju poslovnih i prodajnih objekata.
Pojedinci su se na taj način obogatili, a lokalne vlasti izgubile vlasništvo nad vrijednom zemljom koja se nalazi na strateški atraktivnim lokacijama. Dio odgovornosti za takvu “suptilnu” pljačku, uz lokalne i županijske, snose i federalne institucije vlasti. Kada su vidjeli kako im ispred očiju nestaju hektari i hektari vrijednog zemljišta, u Vladi FBiH nedavno je razmatrana inicijativa zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Ismeta Kurića koji je službeno zatražio izmjenu i dopunu Zakona o poljoprivrednom zemljištu, navodi se u dokumentima.
“Prijedlog se odnosi na omogućavanje povrata zemljišta stvarnim vlasnicima, lokalnoj samoupravi - gradovima i općinama, čime bi bile spriječene zloupotrebe zemljišta koje je nekada bilo u posjedu poljoprivrednih zadruga, a koje više ne postoje. U dosadašnjoj 6-godišnjoj primjeni ovog zakona javili su se određeni problemi”, stoji u zaključku Vlade FBiH. Zbog evidentnih problema i bezočne krađe poljoprivrednih površina u vlasništvu bivših poljoprivrednih zadruga, Vlada FBiH je od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zatražila u ovoj godini analizu provođenja zakona, što će uraditi stručna radna skupina koju će imenovati resorni ministar. Nakon toga će Federalno ministarstvo načiniti i Vladi FBiH dostaviti prijedlog izmjena i dopuna zakona. U sklopu analize bit će razmotrena i inicijativa zastupnika Kurića i, ako bude prihvaćena, ugrađena u tekst izmjena i dopuna Zakona o poljoprivrednom zemljištu.
ajnovija “Srednjoročna strategija razvoja poljoprivrednog sektora 2015. - 2019. u FBiH” predviđa uspostavu niza novina, a koje vlasti moraju ispuniti zbog ulaska BiH u EU. “Rješavanje pitanja pristupa povoljnim kreditnim sredstvima bi se moglo naći u Zakonu o jamčano-kreditnom fondu za poljoprivredu, prehranu i ruralni razvoj koji bi se, prema nekim razmišljanjima, trebao formirati iz sredstava Razvojne banke FBiH i Centralne banke BiH, stoji u strategiji. Donijet će se novi Zakon o federalnim robnim zalihama kojim bi se uspostavila njihova funkcionalna uloga.
Federalna uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove traži pokretanje postupka pripreme zakona o komasaciji u FBiH. Time bi se napravio značajan korak prema uređenju poljoprivrednog zemljišta i adekvatnom uvećanju njegove organizacijske učinkovitosti. U FBiH se i danas primjenjuje Zakon o nasljeđivanju iz SR BiH te bi trebalo pokrenuti izradu novog zakona o nasljeđivanju kojim bi se zaustavilo daljnje usitnjavanje poljoprivrednih posjeda dosadašnjim načinom nasljeđivanja.