Širokobriješko Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta žrtva Drugog svjetskog rata i poraća na prostoru Širokog Brijega na temelju osam godina istraživanja, 278 uzetih iskaza (svjedočenja) od 225 svjedoka te drugih prikupljenih podataka, došlo je do relevantnih saznanja, piše Večernji list BiH.
Ostaci predani obiteljima
Utvrđeno je da je ukupno bilo 2165 žrtava.
Na Križnom putu nestalo je 919 osoba, a 1565 djece ostalo je bez roditelja. Utvrđeno je da je u 161 grobištu na prostoru Širokog Brijega od 550 do 600 žrtava, u 12 grobišta ekshumirano je 149 žrtava, tri žrtve su identificirane i njihovi ostaci predani su obiteljima. Na području Širokog Brijega bilo je 218 stratišta na kojima su ubijene 303 osobe, a 95 posto zemnih ostataka preneseno je u groblja. Utvrđeno je da je 36 osoba bilo žrtva četničkog pokolja te da je 25 žrtava umrlo od mučenja.
Ovi više nego potresni brojčani podaci govore o velikom stradanju i brutalnosti koje je doživio Široki Brijeg na kraju Drugog svjetskog rata i poraća, što je ostavilo nenadoknadive posljedice na demografsku sliku Širokog Brijega u budućnosti.
Prema popisu prije Drugog svjetskog rata, Široki Brijeg imao je 23.341 stanovnika, a 1991. godine 26.503. Da je stopa rasta u razdoblju od 1948. do 1991. godine bila kao u Bosni i Hercegovini, Široki Brijeg bi 1991. godine imao gotovo 43.000 stanovnika (za 16.500 više), danas oko 50.000!
Širokobriješki fratri
Povjerenstvo za obilježavanje i uređivanje grobišta Drugog svjetskog rata i poraća na prostoru Širokog Brijega svoja će istraživanja objelodaniti u dvoknjižju “Otkopana istina Širokog Brijega”, koja bi uskoro trebala ugledati svjetlo dana.
U otkrivanju istine ovo povjerenstvo zajednički je radilo s Vicepostulaturom postupka mučeništva Fra Lea Petrovića i 65 subraće. Među nevinim žrtvama je i 66 hercegovačkih franjevaca, od čega 30 njih iz širokobriješkog samostana, a 13 ubijenih fratara rođeno je u Širokom.•