Ostaci kostiju pronađeni u spiljama Južne Afrike ispisali su još jedno poglavlje o povijesti civilizacije i prvim ljudima, piše BBC. Nalazi koji uključuju dobro očuvanu lubanju vrste homo naledi, dokazuju kako su s namjerom svoje mrtve odlagali u spilje.
To upućuje na vrlo kompleksno ponašanje koje iznenađuje, s obzirom na to da je ova vrsta imala samo jednu trećinu mozga suvremenog čovjeka.
Unatoč primitivnim osobinama, homo naledi živio je relativno nedavno - prije 'samo' 235.000 godina što znači da je bio u doticaju i s homo sapiensom! Činjenica da je živio kad i homo sapiens, daje nam uvid u raznolikost različitih ljudskih oblika koji su postojali u Africi u doba pleistocena.
- Ovdje u južnoj Africi, u ovom vremenskom rasponu imate lubanju iz Florisbada, koja bože biti predak ali i bliski rođak modernog čovjeka. Zatim imate Kabwe lubanju koja je neka vrsta arhaičnog čovjeka, a iz genoma modernog čovjeka našli smo dokaze da je arhaična loza pridonijela suvremenoj populaciji i postojala do nedavno - kazao je profesor John Hawks sa Sveučilišta Wisconsin u SAD-u.