U skladu sa Izvršnim uredbama 14033 ili 14059, danas je Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva financija SAD na listu uvrstio tri osobe iz Bosne i Hercegovine. Ove mjere uslijedile su nakon nedavnih sankcija OFAC u regiji i ističu spremnost Sjedinjenih Država da pozovu na odgovornost osobe koja podrivaju demokratske institucije ili slijede agende radi političkih i ličnih interesa, a na račun mira, stabilnosti i napretka na Zapadnom Balkanu, priopćilo je Ministarstvo financija SAD-a.
“Tri osobe protiv kojih danas poduzimamo mjere predstavljaju prijetnju regionalnoj stabilnosti, podrivaju povjerenje u institucije i težnje onih koji nastoje uspostaviti demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu,” rekao je Brian E. Nelson, podtajnik za borbu protiv terorizma i obavještajno-financijske poslove u Ministarstvu financija.
“Sjedinjene Države i dalje će djelovati protiv osoba odgovornih za korupciju i podrivanje poslijeratnih sporazuma i institucija uspostavljenih nakon teško postignutog Daytonskog mirovnog sporazuma”.
KORUPTIVNO DJELOVANJE ZLOUPOTREBOM DRŽAVNIH RESURSA U STRANAČKU KORIST
U svojstvu generalnog direktora Obavještajno-sigurnosne agencije BiH, bh. državljanin Osman Mehmedagić “Osmica” zlorabio je javno telekomunikacijsko poduzeće u korist Stranke demokratske akcije (SDA), jedne od najvećih političkih stranaka u BiH. Mehmedagić je koristio javno poduzeće BH Telekom kako bi s mreže mobilne telefonije prikupljao podatke o aktivnostima bh. političara koji nisu povezani sa SDA. Mehmedagić je također instruirao jednu osobu da nadzire jednog vladinog službenika povezanog s jednom oporbenom strankom u entitetu Republika Srpska.
Pored toga, Mehmedagić je koristio svoj položaj, prijetio i koristio veze da utječe na kandidate “Osmorke”, grupe bošnjačkih i građanskih stranaka iz BiH, da podrže SDA. Također, postoje vjerodostojne informacije kako je Mehmedagić surađivao sa kriminalnim mrežama radi vlastitog bogaćenja i bogaćenja njegove političke stranke.
Danas je OFAC uvrstio Mehmedagića na listu u skladu s Izvršnom uredbom 14033 zbog sudioništva te izravnog ili neizravnog učešća, u koruptivnim aktivnostima koje se odnose na Zapadni Balkan, uključujući koruptivno djelovanje od strane, u ime ili na neki drugi način povezano sa vlastima na Zapadnom Balkanu, ili od strane sadašnjeg ili bivšeg državnog službenika na bilo kojem nivou vlasti na Zapadnom Balkanu, poput pronevjere javnih dobara, eksproprijacije privatne imovine za osobnu korist ili u političke svrhe, ili radi davanja mita.
OPSTRUKCIJE ILI PRIJETNJE PROVEDBI DAYTONSKOG MIROVNOG SPORAZUMA
U svojstvu vršitelj dužnosti direktora, potom i u svojstvu direktora Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove Republike Srpske (RUGIP), bh. državljanin Dragan Stanković bio je na čelu agencije odgovorne za Zakon o nepokretnoj imovini iz travnja 2022. kojim je izravno osporen ustavni poredak u BiH, što predstavlja podrivanje Daytonskog mirovnog sporazuma.
Kako stoji u Daytonskom mirovnom sporazumu iz 1995. godine koji uključuje i sadašnji Ustav BiH i koji je i dalje osnova za strukturu vlasti u BiH, BiH se sastoji od dva entiteta: Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) i Republike Srpske. Zakonom o imovini RS nastoji se uzurpirati nadležnost države BiH nad državnom imovinom koja se nalazi u RS, što je protivno odlukama Ustavnog suda BiH, Ustavu BiH i zabrani raspolaganjem državnom imovinom iz 2005. koju je nametnuo Ured visokog predstavnika. U svojim javnim izjavama o Zakonu o nepokretnoj imovini koje su identične izjavama predsjednika RS Milorada Dodika koji je pod sankcijama SAD i izjavama drugih lidera RS, Stanković je tvrdio kako država nema ovlasti nad nepokretnom imovinom koja se nalazi u RS. Na dan 22. rujna 2002, Ustavni sud BiH zaključio je kako je Zakon o nepokretnoj imovini, kao i svi prethodni, u suprotnosti sa Ustavom BiH, koji je sastavni dio Aneksa IV Daytonskog mirovnog sporazuma.
Danas je OFAC uvrstio Stankovića na listu u skladu sa Izvršnom uredbom 14033 zbog odgovornosti za, sudioništvo, te izravnog ili neizravnog učešća u djelovanju koje predstavlja opstrukciju ili prijetnju provedbi Daytonskog mirovnog sporazuma.
VAŽAN BALKANSKI TRGOVAC NARKOTICIMA KOJI DOPRINOSI ŠIRENJU TRGOVINE NEZAKONITIM NARKOTICIMA
Edin Gačanin jedan je od najvećih svjetskih trgovaca drogom. Rođen je u Sarajevu i vođa je Kartela Tito i Dino koji uključuje članove njegove obitelji i prijatelje iz BiH. Pored trgovine drogom u velikom broju zemalja, Gačaninov kartel bavi se i pranjem novca i usko je povezan s grupom organiziranog kriminala Kinahan, transnacionalnom kriminalnom organizacijom koja je već stavljena na listu OFAC prema Izvršnoj uredbi 13581, koja je dopunjena Izvršnom uredbom 13863, zbog uloge koju ima kao važna transnacionalna kriminalna organizacija.
Danas OFAC stavlja Gačanina na crnu listu prema Izvršnoj uredbi 14059 zbog učešća ili pokušaja učešća u aktivnostima ili transakcijama koje značajno doprinose ili predstavljaju veliki rizik za značajno širenje međunarodne trgovine nezakonitim narkoticima ili sredstvima za njihovu proizvodnju.
Današnje sankcije protiv Gačanina usko su koordinirane s Upravom za borbu protiv droga SAD, Europskom agencijom za suradnju u provedbi zakona (EUROPOL) i vladama Nizozemske, Francuske i Belgije.
POSLJEDICE SANKCIJA
Posljedično današnjoj mjeri sva imovina i pravo na imovinu onih koji su sankcionirani, a koja se nalazi u SAD ili je u posjedu ili pod kontrolom državljana SAD, mora biti blokirana i prijavljena OFAC. Pored toga, svi subjekti koje izravno ili neizravno, pojedinačno ili kolektivno, posjeduju u procentu 50% i više jedna ili više sankcioniranih osoba također su blokirani. Zabranjene su sve transakcije državljana SAD koji su u SAD (ili prolaze kroz SAD), a koje uključuju imovinu ili pravo na imovinu pojedinaca koji su uvršteni u listu ili na drugi način blokirani, osim ako OFAC to ne dozvoli izdavanjem opće ili specifične dozvole, ili izuzećem. Zabrane uključuju davanje ili osiguranje sredstava, dobara ili usluga od strane, za ili u korist bilo kojeg blokiranog pojedinca ili primanje bilo kojeg doprinosa ili osiguranje sredstava, dobara ili usluga od strane takve osobe. Pored toga, financijske institucije ili druge osobe koja sudjeluju u određenim transakcijama ili aktivnostima sa sankcioniranim subjektima i pojedincima mogu se time izložiti sankcijama ili biti predmetom izvršne zakonske radnje.
Informacije u vezi sa postupkom podnošenja zahtjeva za skidanje sa liste OFAC, uključujući listu SDN dostupne su na linku: OFAC’s Frequently Asked Questions 897.