Zatvorske kazne u trajanju do godinu dana u Bosni i Hercegovini mogu se otkupiti. Jedan dan stoji 100 ili 50 maraka, ovisno o tome koji je sud odgovoran. Prema Kaznenom zakonu BiH, dan zatvora može se otkupiti za 100 KM, piše Vecernji.ba. Kazneni zakoni entiteta se razlikuju. Dok je u Federaciji BiH tarifa ista, Kazneni zakon Republike Srpske propisuje da dan zatvora vrijedi 50 KM. Kazneni zakon Distrikta Brčko BiH, poput državne razine, propisuje da dan zatvora vrijedi 100 maraka. Tako osuđenici koje su sudovi u FBiH, Distriktu Brčko ili pak državni Sud osudili na godinu dana zatvora slobodu mogu kupiti za 36.500 KM. Ako je pak presudu donio neki od sudova u Republici Srpskoj, godina dana zatvora osuđenog će stajati upola manje - 18.250 KM.
Postoje iznimke
Prema Kaznenom zakonu BiH, članku 42. a, stavku 2., sve kazne ispod godine dana mogu se platiti, a cijena je 100 KM po danu iza rešetaka. Drugim riječima, ako ste prijestupnik koji je dobio godinu dana zatvorske kazne, možete platiti 36.500 KM i time sebi kupiti slobodu. U stavku 1. ovog dijela KZ BiH objašnjeno je i kako se kazna može platiti. Kako je navedeno, mora se uplatiti jednokratni iznos, i to u roku 30 dana od odobravanja zahtjeva osuđenog za otkup zatvorske kazne. Ipak, kako se dalje navodi u ovom dijelu zakona, točnije u stavku 3., uplaćivanje djelomičnog iznosa kazne značit će odlazak u zatvor. Prijestupnik bi iza rešetaka otišao onoliko dugo koliko nije uplatio novca, piše Vecernji.ba. Dakle, ako je dobio godinu dana zatvora, a uplatio 30.000 KM, prijestupnik bi u zatvoru proveo 65 dana, odnosno malo više od dva mjeseca. Postoje iznimke, ali rijetke. Iznimke se nalaze u stavku 4., a to su: članak 201. (terorizam), članak 202. (financiranje terorističkih aktivnosti), članak 202. a (javno poticanje na terorističke aktivnosti), članak 202. b (vrbovanje radi terorističkih aktivnosti), članak 202. c (obuka za izvođenje terorističkih aktivnosti) i članak 202. d (organiziranje terorističke skupine). U razdoblju od 2014. do 2020. godine, odnosno u šest godina, u 1766 slučajeva u BiH zatvorske kazne zamijenjene su novčanima, podaci su Visokog sudbenog i tužiteljskog vijeća BiH. Broj osoba koje su iskoristile tu zakonsku mogućnost je i veći jer postoje predmeti u kojima je bilo više osuđenika koji su “otkupili” zatvorsku kaznu. Zamjenom zatvorske kazne novčanom osiguravaju se načela zakonitosti, pravičnosti i humanosti u postupku izvršenja kazne. U BiH su ta načela nerijetko svedena na to da će oni koji imaju novac otkupiti kaznu, a tko nema novca, odslužit će kaznu zatvora. Mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom koristili su političari, liječnici, biznismeni, ali i osuđeni za ratne zločine. Svima njima jednostavnije je bilo platiti slobodu nego otići u zatvor.
Preporuka OESS-a
Zamjena zatvorske kazne novčanom kaznom može stvoriti percepciju da počinitelji nisu pravedno kažnjeni za svoja djela, upozorili su iz Misije OESS-a u Bosni i Hercegovini, zbog čega domaćim zakonodavcima preporučuju izmjene i dopune kaznenih zakona, “čime bi se ukinula mogućnost zamjene zatvorske kazne novčanom kaznom u predmetima ratnih zločina”. Osam osuđenih za ratni zločin na kaznu do jedne godine u BiH zamijenilo je u posljednjih pet godina zatvorsku novčanom kaznom, što su slučajevi koji frustriraju žrtve i njihove obitelji. •