Željko Šain

Otkupiti sve poljoprivredne proizvode u BiH i objaviti javne radove, to je recept za spas

Otkupiti sve poljoprivredne proizvode u BiH i objaviti javne radove, to je recept za spas
22.05.2020.
u 14:46
Pogledaj originalni članak

Primjena Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica izazvanih pandemijom koronavirusa, koji je nedavno usvojen u Parlamentu Federacije BiH, trajat će i mjesec dana nakon prestanka stanja nesreće.

A proglašeno stanje nesreće neće trajati vječno, tako da je veliko pitanje što čeka bh. ekonomiju nakon prestanka subvencioniranja preduzeća, odnosno efekata "koronazakona", piše Faktor. 

- I s i bez "koronazakona" bh. ekonomija je u velikim problemima. Uostalom, ona je u tom stanju bila i prije pojave koronavirusa, čija je pandemija samo izbacila sve na površinu. Ekonomija BiH imala je i ima ogromne strukturalne nedostatke i zbog toga "koronazakon" treba pratiti na dnevnoj bazi i ako je potrebno, svakodnevno raditi na njegovim korekcijama – kaže prof. dr. Željko Šain.

Profesor na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu smatra kako je potrebno uraditi niz poteza kako bi se bh. ekonomija podigla na noge.

- Nedostaje krizni stožer sastavljen od stručnjaka, a lišen stranačkih, nacionalnih, političkih ili regionalnih utjecaja. Bilo bi dobro da se taj stožer oformi na razini države jer ekonomija ne priznaje granice, entitete, regije… Nažalost, odmah imamo strateški problem jer po Daytonu bh. ekonomijom upravljaju entiteti, a ne država. Kao što poduzeća imaju stečajnog upravnika, tako bi trebalo biti i s ekonomijom – ističe Šain.

On predlaže koje bi mjere smanjile ili u potpunosti otklonile mogućnost otkaza radnicima.

- Neka država jamči otkup u stopostotnom iznosu svih poljoprivrednih proizvoda u BiH. I neka objavi javne radove. U tom slučaju imali bismo manjak, a ne višak radnika. To je recept, jedino je pitanje odgovara li to političarima u BiH. Posla uvijek ima, samo je stvar dobre organizacije. Međutim, mi nemamo organizatore, kao što smo izgubili i kulturu rada. "Koronazakon" ima humanitarni apsket, to je sasvim razumljivo, ali istovremeno kod mnogih stvara osjećaj da se ne moraju baš nešto mnogo truditi. A to je pogrešna, dugoročno loša logika. Kinezi znaju reći: "Nemoj mi poklanjati ribu, nauči me kako da je uhvatim". Pokušajmo svi tako razmišljati u bh. ekonomiji – poruka je Šaina.

Ključne riječi
Pogledajte na vecernji.hr

Još nema komentara

Nema komentara. Prijavite se i budite prvi koji će dati svoje mišljenje.