Otvorenost vlasti u BiH prema javnosti najniža u regiji

Kao jedan od uvjeta koje je Europska komisija postavila BiH za postupak pridruživanja članstvu u EU jest otvorenost izvršne i zakonodavne vlasti prema javnosti. To znači da zakoni, odredbe, odluke i uredbe koje donosi izvršna vlast moraju biti dostupni široj javnosti. Istraživanje koje su proveli stručnjaci iz Inicijative za monitoring europskih integracija BiH pokazalo je kako je otvorenost izvršnih tijela vlasti jako niska i jedna od najnižih u regiji, piše Večernji list BiH. 

Digitalna transformacija

Kada je u pitanju zakonodavna vlast u BiH, ističe se u ovom izvješću, ona zadovoljava tek 36% postavljenih indikatora otvorenosti. Trend opadanja stupnja otvorenosti nastavljen je i u prošloj godini, zbog čega se BiH u odnosu na zemlje regije ponovno nalazi na posljednjem mjestu. - Prema rezultatima istraživanja, najotvoreniji je bio NS RS s 39%, zatim slijedi Parlament FBiH s oko 38% zadovoljenih indikatora kada je u pitanju Dom naroda te Zastupnički dom s 29%. Dom naroda PS BiH zadovoljio je 35% postavljenih indikatora, a Zastupnički dom PS BiH 37%. Istraživanje je pokazalo da su neki od razloga zašto parlamenti bilježe lošiji rezultat u odnosu na prošlu godinu slaba interakcija bh. parlamenata s građanima, koja zadovoljava tek šest posto postavljenih indikatora, zatim neprovođenje javnih konzultacija (26%), nepostojanje odgovarajućih mehanizama za sprječavanje sukoba interesa (u ovom segmentu zadovoljeno je svega 40% postavljenih indikatora) i dr. S obzirom na rezultate istraživanja, može se zaključiti da institucije zakonodavne vlasti u BiH u protekloj godini nisu uložile napore kako bi unaprijedile svoju otvorenost te su zabilježile lošiji rezultat.

Parlamenti u BiH posebnu pozornost trebali bi posvetiti digitalnoj transformaciji, građanskom angažmanu i otvorenosti podataka, stoji u izvješću Inicijative za monitoring europskih integracija BiH. Oni ističu kako otvorenost, transparentnost i pristupačnost parlamenta, kao najvišeg predstavničkog tijela, predstavljaju jedan od ključnih pokazatelja njegove demokratičnosti, a time i demokratizacije cjelokupnog društva.

U najnovijem izvješću revizije o praćenju preporuka revizije navodi se, između ostalog, kako postojeća zakonska regulativa BiH ne prepoznaje proaktivnu transparentnost, što, kako ističu, “ukazuje da transparentnost objava informacija u BiH nije na razini međunarodnih standarda te ni obveza postojanja podzakonskih akata o upravljanju informacijama kod institucija BiH nije na zadovoljavajućoj razini”.

Nema standarda kvalitete

Revizori su u svom izvješću naveli kako također nije definiran standard kvalitete objavljenih informacija, kao ni minimalna jednoobraznost izgleda i sadržaja internetskih stranica po kojoj bi institucije BiH bile prepoznatljive. Ovome doprinosi i nepostojanje pravila pisanih procedura, koje je, kako navode revizori, trebalo donijeti.

Još je Vijeće ministara BiH davno propisalo kriterije koje je svaka institucija dužna u minimalnom obliku objaviti na svojim internetskim stranicama. Uz već standardne dokumente o radu, temeljnim ciljevima institucije, vijestima, zadatak državne vlasti, agencije, direkcije... jest objavljivati, između ostalog, i pravne propise iz djelokruga rada institucije BiH ili poveznicu na web-stranicu službenih zakonskih akata, formulare koje je institucija objavila i smjernice za njihovo popunjavanje, kao i podatke o proceduri koja slijedi, način zapošljavanja, procedure i informacije o trenutačno objavljenim natječajima za popunjavanje radnih mjesta u instituciji te informacije o javnim natječajima.

U tom zakonu piše da će svaka institucija BiH u svoju web-stranicu ugraditi minimalne zahtjeve za upravljanje sadržajem, servise, standarde za vizualni identitet, kao i standarde za performanse sustava, čime će postići kvalitetnu i prepoznatljivu web-stranicu koja je maksimalno prilagođena potrebama korisnika.•