Unatoč pokušajima da se tematika nužnosti promjene Izbornoga zakona stavi pod tepih i zanemari u godini koja je, prema svim ocjenama, ključna za to pitanje, činjenica je da na pregovorima inzistiraju predstavnici međunarodne zajednice, a napose Europske unije i Sjedinjenih Američkih Država, čiji su predstavnici medijatori procesa koji bi trebao rezultirati prijeko potrebnim koracima naprijed, piše Večernji list BiH.
To u startu znači kako će biti teško izbjeći nužne promjene u ovom slučaju te će domaći politički predstavnici morati u tjednima koji su pred nama intenzivirati razgovore o temi Izbornog zakona.
Proces pregovora
Proces se, kao što je poznato, vodi na dvjema razinama. Jedna je ona koju čine članovi Međuresorne radne skupine, a druga ona politička koju predvode lideri stranaka. Upravo se na potonjoj razini i očekuje dogovor koji će onda biti uobličen i realiziran kroz promjene Izbornoga zakona, a za koje će postojati potrebna većina u oba doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. U svim tim procesima bit će nezaobilazno i pitanje provedbe presude Ustavnog suda BiH u slučaju “Ljubić”, a koja govori o potrebi omogućavanja izbora legitimnih predstavnika konstitutivnih naroda. Upravo je osnova za pregovore sporazum koji su prošle godine potpisali HDZ BiH i SDA pod medijacijom predstavnika međunarodne zajednice, a koji je definirao načelo promjene Izbornoga zakona kroz dva dijela. Prvi, onaj realizirani, odnosio se na promjene pravila za Mostar, dok drugi dio, onaj koji govori o izbornom zakonodavstvu, još uvijek nije realiziran. Upravo je taj dio dokumenta od iznimne važnosti za konačnu harmonizaciju međunacionalnih odnosa, napose u FBiH jer bi se njegovom realizacijom konačno omogućilo da hrvatski narod može konzumirati svoja Ustavom zajamčena prava na izbor legitimnih političkih predstavnika.
U prvoj točki sporazuma navodi se kako su stranke potpisnice opredijeljene za provedbu svih odluka Ustavnog suda BiH, kao i svih presuda Europskog suda za ljudska prava koje se odnose na uklanjanje svih oblika nejednakosti i diskriminacije u izbornom procesu.
Druga točka još je konkretnija jer precizira kako će stranke pristupiti provedbi točke 1. sporazuma, počevši s izradom izmjena i dopuna Izbornoga zakona BiH kako bi se osigurao legitiman izbor i legitimno političko predstavljanje konstitutivnih naroda i građana na svim administrativno-političkim razinama, u Predsjedništvu BiH i domovima naroda, kao i osiguralo aktivno i pasivno izborno pravo svakog građanina na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine.
Postoji rješenje
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kazao je nedavno kako rješenje za izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH postoji, kao i za Dom naroda, samo je pitanje postoji li volja da se ono prihvati.
- Za Predsjedništvo BiH naš je prijedlog da se ne bira Hrvat ni Bošnjak, već hrvatski i bošnjački član Predsjedništva, i to iz dviju izborenih jedinica u FBiH, tako da se svi mogu kandidirati, a za Dom naroda u Federaciji, dakle, sukladno popisu stanovništva, da tri naroda izaberu svoje legitimne predstavnike - kazao je Čović. Tjedni koji su pred nama pokazat će postoji li spremnost partnera, a napose onih bošnjačkih, kako bi se ta načela, koja zapravo oslikavaju Ustav BiH i konstitutivnost naroda, uobličila kroz promjenu Izbornoga zakona.
Rješavanjem tog pitanja bio bi napravljen jedan važan iskorak u kontekstu usvajanja europskih demokratskih vrijednosti. •