Kada je 2020. godine nastupila pandemija, većina se zemalja našla u nestašici ovog ili onog resursa, poput maski, primjerice. No, jedna ipak ne. Finska, za razliku od Švedske i Danske, nije zapustila svoja skladišta repro materijala koja su stvarana za vrijeme Hladnog rata i dočekala kao najspremnija od svih. I to je politika koja se nastavila te je Finska na glasu kao najspremnija nacija, pa i za slučaj eventualne ruske invazije. Finska je doista neobična zemlja u odnosu na druge u svakom pogledu, sedam puta zaredom su proglašeni najsretnijom svjetskom nacijom. Prema finskom filozofu Franku Mateli, finskom filozofu i psihologu, Finci su najsretniji jer imaju vrlo jak osjećaj zajednice i povezanosti, čine dobre stvari drugima i nalaze za sebe jasnu svrhu.
- Najtočnije bi bilo reći kako je Finska najmanje nesretna zemlja na svijetu, rekao je Matela. Ova je nordijska zemlja bolja od prosječne svjetske nacije u obrazovanju, ravnoteži između života i posla, kvaliteti održavanja okoliša, društvenim vezama, sigurnosti i zadovoljstvom životom. Doista, i redoviti indeks boljeg života OECD-a navodi kako 96 posto Finaca vjeruje kako poznaju nekoga na koga se mogu osloniti u vrijeme kada im je potrebno. Finci vrlo interesantni i još po nečemu, a to je poduzetništvo. Kada je ranije ove godine u Zagrebu boravio Peter Vesterbacka, jedan od tvoraca igre Angry Birds, otkrio nam je kako su Finci i narod koji uživa rješavati probleme. Ali da je i njima trebalo vremena da dobiju osjećaj za poduzetništvo. Ali je napor u trajanju od 20 godina dao rezultate i danas je Finska, kao i, primjerice, Estonija, jedan od simbola modernog, prije svega tehnološkog poduzetništva. To je Fincima doista i potrebno jer postoji jedan temeljni problem u ovoj geopolitičkoj situaciji u kojoj se svijet nalazi. Finska je graniči s Rusijom a poznato je da je sa susjedom teško i ratovala ususret Drugom svjetskom ratu, a obzirom na sadašnje okolnosti, nitko ne može isključiti mogućnost da se takav sukob dogodi opet. Iako je u ovoj situaciji Finska uspjela dobiti ulazak u NATO bez da je Rusija poduzimala neke ozbiljnije korake u tom smislu.
No, ipak – tko želi ulagati u zemlju koja je pod neprestanom prijetnjom od napada susjeda? I to je pitanje sada osnovni problem za Finsku. Ove zemlja, a nije samo ona u pitanju, mora uvjeriti svakog ulagača kako će se njegova investicija isplatiti bez obzira na stalne tenzije. Kako se navodi u izvješću američkog State Departmenta, ruski rat protiv Ukrajine utjecao je na finsku gospodarsku aktivnost i inflaciju kroz više cijene energije i roba, poremećaj međunarodne trgovine i slabije povjerenje u gospodarstvo. Finska carina navodi da je vrijednost finskog izvoza robe u Rusiju i središnju Aziju iznosila 1,2 milijarde eura 2023., što je pad od 50,5 posto u usporedbi s 2022. Ukupni ekonomski učinci rata na privatni sektor ostali su relativno malima jer su tvrtke rusko tržište zamijenile drugim tržištima. Ono što finskom naporu da uvjeri ulagače kako su njihove investicije u toj zemlji sigurne, jest i jaka obrana. I tu je Finska doista napredna. S arsenalom od 700 haubica, 700 teških minobacača i 100 višecijevnih bacača raketa, Finska ima najveću topničku sposobnost u zapadnoj Europi. Spremnost stanovništva na obranu zemlje protiv nadmoćnijeg neprijatelja iznosi 83 posto, što je jedna od najviših stopa u Europi.
Finska nema sekundarnih, odnosno paravojnih organizacija poput teritorijalne obrane, ali ima uz oružane snage, četiri ministarstva, razne vladine agencije, tvrtke u državnom vlasništvu i sve vrste odbora i savjetodavnih tijela. No, kako piše u analizi Politica, pripravnost je ono što u ovom sveobuhvatnom pristupu najviše impresionira jer uključuje svaki dio društva i, za razliku od vojske, ne oslanja se na strogo zapovijedanje i kontrolu. Vlade moraju angažirati privatni sektor i civilno društvo; trebaju educirati, nagovarati, upoznavati i planirati. - Najveći izazov uvijek je zapovijedanje i kontrola. Finski model je da imate ministarstva koja se bave pitanjima u svojim područjima, ali problem je u tome što prijetnje rijetko utječu samo na jedno područje, rekao je Pekka Toveri, umirovljeni general bojnik u finskim obrambenim snagama, sada član Europskog parlamenta. Osposobljavanje strateških rezervi zemlje za rad, na primjer, uključuje zakonodavstvo, Nacionalnu agenciju za opskrbu u hitnim slučajevima, savjetodavne sastanke, kao i tvrtke s proizvodima u nacionalnim rezervama.
Međutim, ne ide sve ni tako lako: kada je vlada naredila otvaranje zaliha tijekom COVID-19, pronašla je, između ostalog, maske za lice s rokom upotrebe 2012. Kao primjer gotovo savršeno postavljene 'totalne obrane' navodi se Švedska. Ta je zemlja za Hladnoga rata proglasila 11.000 tvrtki ključnima za gospodarstvo. Vlada je održavala posebne aranžmane s tim tvrtkama, dopuštajući im da nastave s radom čak i u slučaju invazije. Poruka je bila jasna: "Možda imate ogromnu vojsku, ali naše društvo i gospodarstvo nastavit će bez obzira na sve." A bila je to i uvjerljiva poruka.
Unatoč golemoj sovjetskoj prijetnji, švedsko gospodarstvo je napredovalo, čak je i cvjetalo. Danas postoje prijetnje i drugačije prirode. Prije nekog vremena vidjeli smo vijesti o planiranju atentata na Armina Pappergera, šefa njemačkog proizvođača oružja Rheinmetalla. I takve vijesti ulagači prate ali i one o sposobnostima zemlje da takvu prijetnju ukloni.