Farmaceutski fakultet u Mostaru već dulje od 10 godina kontinuirano obrazuje visokoškolski profil magistara farmacije, koji svojim akademskim, stručnim i profesionalnim vještinama pariraju kolegama u cijeloj Europi. Osim Studija farmacije, fakultet je od ove akademske godine pokrenuo i Studij kozmetologije, što je svakako novina, ali i dokaz da prati trendove. Fakultet danas ispraća sedmu generaciju magistara farmacije. Tim povodom razgovarali smo s dekanom Farmaceutskog fakulteta prof. dr. sc. Ivicom Brizićem.
Večernji list: Farmaceutski fakultet u Mostaru otvoren je prije 11 godina. Kako se došlo na ideju otvaranja ovog fakulteta i koliko je to obogatilo Sveučilište u Mostaru?
- Tako je, Farmaceutski fakultet pokrenut je 2011. godine kao najmlađa članica Sveučilišta u Mostaru, a sama inicijativa o pokretanju studija farmacije na hrvatskom jeziku u Bosni i Hercegovini već odavno je prisutna među akademskom zajednicom. Tadašnja dekanica prof. dr. sc. Monika Tomić s nama i svojim najbližim suradnicima smogla je snage i pokrenula jednu instituciju koja ne samo da je obogatila širok dijapazon studijskih programa našeg Sveučilišta nego i iznjedrila generacije i generacije mladih farmaceuta, koji većinom žive i rade na rodnoj grudi, ovdje ostvaruju svoje uspjehe i doprinose kako razvoju i održavanju zdravstvenog sustava tako i razvoju znanosti te istraživanja u vlastitoj zemlji. Ta se inicijativa pokazala iznimno uspješnom jer je interes za upis na naš fakultet jako velik, omjer varira iz godine u godinu, ali obično iznosi oko 2 prijavljena studenta na 1 slobodno mjesto. Iznimno zadovoljstvo, kao dekanu i nastavniku, pruža mi činjenica da “pokupimo” uglavnom najbolje studente iz srednjih škola, odlikaše s kojima je užitak raditi. Već dulje brucoši farmacije na Sveučilištu u Mostaru kotiraju kao skupina koja ima najviši prosjek ocjena iz srednje škole.
Večernji list: Kakva je suradnja Farmaceutskog fakulteta SUM-a s ostalim farmaceutskim fakultetima u zemlji i inozemstvu?
- Suradnja je odlična, ali zasigurno postoji još mjesta za napredak. Naša matična ustanova je, osim Sveučilišta, i naša Sveučilišna klinička bolnica, kao i sve ljekarne u javnom i privatnom vlasništvu na području Bosne i Hercegovine. To su naše nastavne baze i nepresušan izvor novih spoznaja te lekcija iz moderne farmacije. Ponosni smo na suradnju s realnim sektorom, koja se najviše očituje u pozitivnom omjeru zapošljavanja naših studenata kod poslodavaca koji su s njima iznimno zadovoljni. Što se tiče suradnje s drugim znanstvenim institucijama, najviše smo okrenuti dvjema starim institucijama, a to su Farmaceutsko-biokemijski fakultet u Zagrebu i Farmaceutski fakultet u Sarajevu. FBF Zagreb nas je od samih početaka našeg putovanja prihvatio kao sestrinsku organizaciju i moram istaknuti kako su veze sa Zagrebom do te mjere isprepletene da sumnjam kako će se ikada prekinuti. Na tome smo im vječno zahvalni jer smo od njih od prvog dana dobili ne samo vrijedne profesore nego i lekcije o tome kako biti respektabilan fakultet. Naravno, često su nam pomagali i naši dragi kolege iz Sarajeva, a ponosno mogu istaknuti kako smo krenuli u suradnju i sa Sveučilištem u Rijeci, koje u mnogočemu prednjači u znanosti Republike Hrvatske.
Večernji list: Danas je promocija sedme generacije magistara farmacije Farmaceutskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru. Koliko će studenata ove godine dobiti diplome i koliko ih je do sada ukupno magistriralo?
- Ove godine diplome će primiti 21 student. To je trenutak koji me posebno raduje, trenutak u kojem ti mladi ljudi napokon vide plodove svoga mukotrpnog rada. Taj sam trenutak doživio do sada ukupno 6 puta na Farmaceutskom fakultetu, a ispratili smo više od 100 magistara farmacije koje redovito srećem zadovoljne na njihovim radnim mjestima. U društvu je poprilično prisutna jedna zabluda u poimanju poslova farmaceuta. Laici farmaceute, nažalost, vide kao prodavače u bijelim kutama, međutim, iz dana u dan trebamo mijenjati javno mišljenje kako vlastitim zapažanjima tako i ovakvim javnim istupima. Dopustite mi da ovdje naglasim koliko je važna i nezaobilazna uloga magistara farmacije u društvu. To su vrhunski i najbolji stručnjaci za lijekove, vaši partneri u farmakoterapiji, koji iza sebe imaju težak i zahtjevan studij i proučavanje svih mogućih vrsta lijekova, kemijskih i biokemijskih reakcija, patoloških stanja, interakcija, nuspojava i slično. Stoga danas farmaceuti svoje radno mjesto ne pronalaze samo kao magistri farmacije u ljekarnama već i kao klinički farmaceuti u bolničkim centrima, bolnički farmaceuti, istraživači u farmaceutskoj industriji, predstavnici farmaceutskih tvrtki, znanosti, u visokom i srednjem obrazovanju, regulativi lijekova, medicinsko-biokemijskim laboratorijima, kliničkim timovima koji se brinu za dobrobit pacijenta i sličnim poslovima na koje ljudi obično ne pomisle kada zamisle jednog farmaceuta. Za njih se obično kaže da su to najbolji liječnici među kemičarima i najbolji kemičari među liječnicima.
Večernji list: Imate li informaciju koliko vaši studenti nakon završenog fakulteta čekaju na posao?
- Kao što sam već rekao, potražnja je i dalje visoka. Naši farmaceuti još uvijek relativno lako pronalaze poslove. Zbog toga i održavanja ravnoteže na tržištu rada ne želimo raditi hiperprodukciju kadrova, nego zadržati one najbolje kako bi se sutra mogli adekvatno plasirati na tržište rada. Zadovoljstvo mi je kazati kako iz razgovora s ovogodišnjim diplomantima mogu čuti da većina ima dogovoren posao.
Večernji list: Koliko se godišnje upisuje studenata - i domaćih i stranih? Koliko je veće zanimanje u odnosu na upisne kvote?
- Naša upisna kvota već godinama je 30 studenta. To podrazumijeva upis 25 domaćih državljana, dakle državljana Bosne i Hercegovine, i 5 stranih državljana. Strani državljani su obično državljani Republike Hrvatske koji pokazuju veliko zanimanje za ovaj studij. Zanimanje iz godine u godinu sve više raste, osim ocjena iz srednje škole, kandidati polažu i prijamni ispit iz biologije, kemije i matematike, koji se također vrednuje prilikom upisa na fakultet.
Večernji list: Osim Studija farmacije, Fakultet je od akademske 2022./2023. godine pokrenuo i Studij kozmetologije. Koliko je zanimanje studenata za taj studij?
- Ponukani europskim trendovima, s ponosom mogu istaknuti da smo od ove akademske godine prvi u zemlji, ali i okruženju, pokrenuli jedini javni Studij kozmetologije. Kozmetologija je zapravo rastuća disciplina koja u obzir ne uzima samo vanjsku ljepotu već se izravno naslanja i na bolesna stanja pacijenta ili klijenta, odnosno na održavanje normalne funkcije organizma. Naši studenti će učiti o svim mogućim aspektima s kojima se kozmetička industrija danas nosi, za njih smo pripremili jedan uistinu kvalitetan nastavni plan i program koji se oslanja na slične programe u Europskoj uniji, a obuhvaća kako patološke promjene u organizmu, građu i funkciju organizma tako i kozmetičku industriju, odnosno same aspekte kozmetičkih i sličnih pripravaka. Edukacija o ovom području je rijetka i malobrojna, a gotovo nikada ne dolazi sa znanstvenih uporišta, odnosno rijetko je evidence based. Ono što smo mi pokrenuli na našoj ustanovi pruža studentima uvid u sve aspekte kozmetike koji su zasnovani na dokazima. S ponosom mogu istaknuti da smo kontaktirali i Agenciju za statistiku Bosne i Hercegovine kako bismo izmijenili klasifikaciju zanimanja u Bosni i Hercegovini jer zanimanje kozmetologa do sada nije bilo opisano u ovoj klasifikaciji, a moramo napraviti jasnu distinkciju između tog pojma i pojma kozmetičara, a koji se često prihvaćaju kao sinonimi. Prvostupnici kozmetologije s ovog fakulteta bit će sveučilišno obrazovani i opremljeni brojnim znanjima i mogućnostima za rad u kozmetičkoj industriji i na drugim mjestima.
Večernji list: Na fakultetu radite i mnoge projekte, konferencije i sl. Što biste istaknuli?
- Tako je, svake godine organiziramo naše već tradicionalne Mostarske farmaceutske dane, koji okupljaju velik broj sudionika, farmaceuta, liječnika, drugih zdravstvenih djelatnika, studenata, ali i drugih ljudi koji se zanimaju za novosti u farmaciji. Teme su nam aktualne i uvijek zanimljive, kao što je, primjerice, bilo ove godine s temom bioloških lijekova. Osim toga, uključeni smo u organizaciju raznih simpozija na državnoj i federalnoj razini s Komorom magistara farmacije Federacije Bosne i Hercegovine s kojom usko surađujemo. Što se tiče projekata, već godinama smo korisnici Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti, gdje naše nastavno osoblje prijavljuje znanstvene projekte i publicira radove. Od 2020. godine uključeni smo i u jedan europski projekt s farmaceutskim fakultetima u Sarajevu, Tuzli i Banjoj Luci. Riječ je o projektu “IQPharm” koji služi za inoviranje farmaceutskog obrazovanja i približavanje tog procesa samim procesima u Europskoj uniji.
Večernji list: Koji su planovi za unaprjeđenje standarda studenata Farmaceutskog fakulteta, na čemu ćete posebno raditi tijekom mandata?
- Ne mogu dovoljno naglasiti koliki je u ovom trenutku imperativ izgradnja zgrade Farmaceutskog fakulteta. Naime, već dulje od 10 godina koristimo prostorije Fakulteta prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru, na čemu smo im beskrajno zahvalni, ali te prostorije nisu uvjetne za znanstveni i istraživački rad, kao ni za nastavu sa studentima. Stoga za našu nastavu koristimo i druge članice SUM-a. Mislim da je jedan fakultet koji ima visok interes za upis, koji generira mlade ljude, stručnjake za zdravstveni sustav, koji se većinom zapošljavaju u Bosni i Hercegovini i ostaju ovdje, koji pokreće novi studij koji je također pokazao iznimno zanimanje, zaslužio pozornost nadležnih u smislu financiranja izgradnje ostatka zgrade. Mislim da bi se time unaprijedio standard naših studenata na najbolji mogući način, a onda možemo razmišljati o novim mogućnostima. •