Nitko nije imun na razvoj kroničnih bolesti tijekom starenja. Ali istraživanje pokazuje da su društvene aktivnosti povezane s boljim mentalnim i tjelesnim zdravljem te duljim životnim vijekom.
Nedavno istraživanje pokazalo je da što više ljudi sudjeluju u društvenim aktivnostima to je manji rizika od razvoja kroničnih stanja. Proučavani su ljudi stariji od 50 godina iz 12 europskih zemalja tijekom petogodišnjeg razdoblja, te kako volontiranje, obrazovanje, pridruživanje klubu ili sudjelovanje u vjerskim ili političkim skupinama utječe na njihovu vjerojatnost razvoja velikih kroničnih bolesti.
Otkriveno je da tjedno sudjelovanje u društvenim aktivnostima smanjuje rizik od razvoja kroničnog stanja za 8 posto u usporedbi s nikakvim sudjelovanjem i smanjuje rizik od razvoja dva ili više kroničnih stanja za 22 posto, piše 24sata.hr.
Čak i ako ste zaposleni, ovo otkriće sugerira da samo nekoliko sati provedenih u društvenim aktivnostima tjedno može zaštititi vaše zdravlje. Ne samo da su društvene aktivnosti važne za održavanje tjelesne aktivnosti, već druženje s drugim ljudima koristi vašem duševnom blagostanju, što dodatno štiti fizičko zdravlje.
U nastavku pročitajte koje sve aktivnosti štite fizičko i mentalno zdravlje, a mogu se raditi i ‘pod stare dane’:
1. Naučite nešto novo
Uzimanje vremena kako bi se nadahnuli novim stvarima dobro je za naše zdravlje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji čitaju knjige žive duže, a osobe koje pričaju dva jezika imaju bolje kognitivno zdravlje. Naime, nova znanja ili učenja novih vještina promiču dobrobit i rad pamćenja.
Aktivnosti poput pohađanja umjetničke ili glazbene nastave povezane su s poboljšanim zdravljem mozga, jer one poboljšavaju komunikaciju između različitih regija mozga. One također mogu poboljšati psihološku otpornost, što znači da mogu poboljšati sposobnost ljudi da se bolje nose sa stresnim ili izazovnim situacijama.
Ljudi koji su navikli učiti tijekom svog životnog vijeka općenito imaju bolje fizičko i psihičko zdravlje, uključujući smanjeni rizik od srčanih bolesti i pretilosti, zdravije navike (poput dobre prehrane, vježbanja i pušenja), bolje spoznaje i jači osjećaj svrhe u životu.
2. Pridružite se sportskom ili društvenom klubu
Istraživanja pokazuju da pridruživanje rukometnom ili nogometnom timu ima višestruke zdravstvene koristi, kao što su niži krvni tlak, bolji rad srca, manje masnoće u tijelu i bolja mišićno-koštana kondicija. Ljudi su također motiviraniji i imaju bolje blagostanje. Čak i manje uobičajene aktivnosti poput penjanja na stijene uklanjaju simptome depresije, dok planinarenje potiče emocionalno zdravlje, kreativnost, oštar um i zdravije odnose.
To može biti zato što je življenje u trenutku zdravo jer ljude odvraća od stresa i briga. Tjelesna aktivnost dopušta ljudima da dožive ‘protok’, stanje u kojem je on potpuno usredotočen i uključen u nešto. Za vrijeme ‘protoka’ ljudi obično doživljavaju osjećaje poput uživanja, kreativnosti i sreće. Čak su i grupne zabave bez vježbanja korisne. Psihički stimulirajuće aktivnosti, kao što su igre s kartama i društvenim igrama, videoigre ili ručni rad, pokazale su se da poboljšavaju i održavaju dobro mentalno i kognitivno zdravlje.
Također, pridruživanje zboru ne samo da štiti fizičko i psihičko zdravlje, poboljšava blagostanje i smanjuje usamljenost, već također promiče zdravlje pluća i smanjuje anksioznost. Grupne aktivnosti kao što su pjevanje, pletenje, slikanje, igranje društvenih igara ili nogometa također su pokazale da povećavaju društvenu pripadnost i pomažu ljudima da se povezuju.
3. Volontirajte
Istraživanja pokazuju da je volontiranje povezano s pojačanim mentalnim zdravljem, većom tjelesnom aktivnošću, manjim funkcionalnim ograničenjima i manjim rizikom od smrtnosti.
Tjedni volonteri imaju dvostruko veću vjerojatnost za optimalno mentalno zdravlje u usporedbi s onima koji nisu volonteri. Neki su istraživači izvijestili o sličnim vezama s djelima ljubaznosti općenito. Volontiranje može imati koristi za mentalno zdravlje jer pruža osjećaj smisla i svrhe, poboljšava kompetenciju, samopoštovanje, solidarnost i suosjećanje, kao i mogućnosti povezivanja s drugima.
4. Politička ili društvena uključenost
Mogućnost doprinosa nečijoj zajednici je također ključna za mentalno zdravlje. To je zato što ljudi imaju unutarnju potrebu biti povezani sa zajednicom i imati ulogu u njoj. Jedan od načina za to je političkim ili građanskim grupnim aktivnostima.
Angažiranje u zajednici općenito je povezano s boljim tjelesnim i mentalnim zdravljem te blagostanjem, a neka istraživanja čak pokazuju da je građanska uključenost u 33. godini života štiti od oštećenja kognitivnih sposobnosti u 50-ima.
5. Vjerska ili duhovna aktivnost
Veliki opseg istraživanja pokazuje da su religija i duhovnost korisni za mentalno zdravlje. Ove blagodati za mentalno zdravlje pozitivno utječu na fizičko zdravlje i smanjuju rizik od bolesti poboljšavajući imunološku funkciju i smanjujući stres.
Kada se razbole, mnogi se koriste svojim religijskim uvjerenjima za suočavanje s bolešću, što je važno jer loša vještina suočavanja s bolesti može produžiti boravak u bolnici i povećati smrtnost pacijenata. Prema tome, neki dokazi upućuju na to da su religiozni ljudi skloni boljem oporavku kada su bolesni ili su bili na operaciji.
Pohađanje vjerskih okupljanja povezano je s dugim životom i boljim zdravljem mozga, kao i povećanom otpornošću protiv depresije – čak i za rizične ljude, piše The Conversation.