Sve je manje stvarnih, a sve više virtualnih prijatelja, veza, “susreta”... Tako stoji u uvodu jednog rada, a koji izvrsno objašnjava situaciju u vremenu kad nam je komunikacija postala nikad dostupnija, a nikad teža i zamršenija, piše Večernji list BiH.
Ovisnost o društvenim mrežama postala je globalni problem. U kliniku u Londonu dolazi i jedan profesionalni nogometaš i stotine drugih kojima je ova ovisnost zagorčala život. O kakvom se problemu radi, govori i istraživanje Sveučilišta Chicago u kojem stoji da društvene mreže izazivaju veću ovisnost od alkohola ili cigareta.
Izbjegavanje obveza
- Počinju izbjegavati neodgodive obveze, a ponekad zanemaruju i najosnovnije ljudske potrebe. Izbjegavaju jesti i piti, pate od nesanice, propuštaju važne sastanke ili odlazak na posao ili fakultet. To su mladi ljudi koji desetak sati dnevno provode na društvenim mrežama - riječi su psihijatra Richarda Grahama koji se brine o stotinu ovisnika od 10 do 35 godina. Sve mahom mlađi ljudi koji su itekako zaglibili. Naravno, situacija nije bolja ni u BiH. Raste broj onih koji moraju provjeriti sve što se događa na društvenim mrežama, prate tuđe živote usput zanemarujući svoje, a onda padajući i u depresiju jer, prema fotografijama i snimkama, netko živi mnogo bolje od njih. Naravno da je na društvenim mrežama puno umjetnog i lažnog, no teško je to razumjeti. O ovom problemu u koji lagano tone bh. društvo razgovarali smo sa psihologom, doktorom Markom Romićem. Jedan od najpoznatijih stručnjaka u ovoj zemlji kazao nam je zanimljivu informaciju koja se u Bosni i Hercegovini itekako dobro vidi - što je ekonomska situacija lošija, stanje s ovisnostima je izraženije. To je, kaže nam Romić, nepisano pravilo. - A ovisnost o društvenim mrežama, inače o tim suvremenim tehnologijama, jedna je od trenutačno najbrže rastućih ovisnosti i, nažalost, postoji specifičnost kad govorim o tehnologijama, spušta se dobna granica. Društvene mreže koriste već djeca od 12 godina, ali ove suvremene tehnologije u smislu igrica i takvih stvari spuštaju se još niže - govori nam dr. Romić. U prijevodu, internet i društvene mreže odgajaju djecu. - Nažalost, to je postao način na koji roditelji “odgajaju” djecu. Puste im nešto na YouTubeu i ostave ih satima same. To već kod male djece izaziva potrebu, a sasvim je logično zaključiti, poslije i ovisnost o svemu tome. Ne mogu precizno govoriti o kojoj mjeri je riječ, ali evidentno je i golim okom vidljivo da je ta ovisnost šira, dublja, gora i opasnija nego što običan čovjek može pretpostaviti - priča nam poznati bh. stručnjak. A situacija postaje sve lošija. U koroni, kad je dobar dio stanovništva “besposličario” dok je trajao lockdown, vidjeli smo da su svi na internetu. A i prije korone bili smo duboko zaglibili jer se na internetu može naći niz radova koji govore o problemu ovisnosti o društvenim mrežama. Kako je vrijeme prolazilo, a događalo se sve i svašta što nam je donosilo nove probleme, tako je i ovisnost rasla. U kafićima bi danas bilo čudno vidjeti mlade koji nisu na mobitelu, koji bulje u ekran, dok prekoputa njih sjede neki koje nisu vidjeli mjesecima, godinama... i isto to rade, zure u ekran i pretražuju društvene mreže. Prate storyje, lajkaju, komentiraju, iščekuju isto od drugih... Kako to liječiti, pitamo dr. Romića, koji je svjestan da u ovakvoj državi i u ovakvom društvu to pomalo postaje “nemoguća misija”.
Žrtve problema
- Najbolji oblik je prevencija, nastojati da se ni ne razvije takvo nešto i to je ono što će dati najbolje rezultate. Ako dopustimo da se ovisnost razvije, onda liječenje podrazumijeva frustrirajući i dugotrajan proces i bojim se da kao zajednica, kao pojedinci, kao obitelj... nemamo kapacitet za to. Mi ćemo jednostavno postati žrtve tog problema - ističe poznati stručnjak za Večernji list. Kako će se stvari razvijati? Već se sada može reći da će biti sve gore jer o ovom se problemu premalo vodi računa. Tek kada postane prekasno, kada virtualni život uzme sve više maha, kada u stvarnom svijetu podivlja netko tko je živio tim virtualnim životom, postanemo svjesni u kakvom smo problemu, ali, kao što smo napisali, tad već nema vremena promijeniti bilo što. •