Činjenica da se Bosna i Hercegovina nije našla na popisu zemalja s kojima je Europska komisija potpisala memorandume o razumijevanju za program makrofinancijske pomoći (MFA) zapravo nije mnogo iznenadila poznavatelje unutarnjih prilika u državi. Svaka od odluka o pozajmici novca često se svede na rasprave o nadležnosti razina vlasti, pa tako ni ovaj paket koji stiže od Europske unije nije iznimka, piše Večernji list BiH.
Radi se, podsjećamo, o 250 milijuna eura koje BiH treba dobiti u okviru europske pomoći za saniranje posljedica epidemije koronavirusa. Član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je u tom kontekstu kako Republika Srpska nije odgovorna što BiH nije dobila 250 milijuna eura, već da se krivac krije u onima koji žele napraviti centralizaciju cijelog procesa.
Uloga entiteta
“Taj novac pripada i Republici Srpskoj. Međutim, ako su mislili da sve treba centralizirati, onda to ne dolazi u obzir”, rekao je Dodik novinarima poručivši kako Republika Srpska ne prihvaća da se preko centralizacije dodjeljuje pomoć, već je ukazao da postoje pravila koja se trebaju poštovati. Kazavši kako vjeruje da će sredstva EU-a ipak biti dobivena, Dodik je naglasio da Republika Srpska mora biti vidljiva u svemu te je objasnio kako nije istina da BiH dobiva sredstva ili kredit i da ih vraća. “Poznato je da entiteti vraćaju novac i što ima netko pregovarati uime Republike Srpske”, rekao je Dodik. S druge strane, na rasplet ove situacije čekat ćemo još desetak dana. Naime, kako je za Dnevni avaz potvrđeno iz Ureda Vjekoslava Bevande, ministra financija i riznice BiH, progovori s BiH nastavljaju se koncem ovoga mjeseca. Pritom je objašnjeno kako je ustrojeno izaslanstvo Bosne i Hercegovine koje treba voditi pregovore u cilju zaključenja memoranduma o sporazumijevanju i sporazuma o kreditnoj liniji te je isto započelo s radom na navedenim aktivnostima. Podsjećaju kako je do sada održano nekoliko razgovora s dužnosnicima Europske komisije o temi usuglašavanja dokumenta, no s obzirom na to da je sezona godišnjih odmora, ovaj će se proces nastaviti krajem mjeseca. Inače, treba naglasiti kako je Vijeće EU-a u svibnju odobrilo paket pomoći od tri milijarde eura za deset partnera obuhvaćenih procesom proširenja i partnera u susjedstvu kako bi im se pomoglo da se nose s gospodarskim posljedicama pandemije COVID-19. BiH bi trebala dobiti 250 milijuna eura. Pomoć EU-a tim će zemljama poslužiti za pokrivanje njihovih neposrednih potreba za financiranjem, koje su se povećale zbog izbijanja bolesti COVID-19.
U dvama obrocima
Uz potporu Međunarodnog monetarnog fonda, tim sredstvima pridonijet će se jačanju makroekonomske stabilnosti i stvaranju prostora za usmjeravanje resursa na zaštitu građana i ublažavanje negativnih socioekonomskih posljedica koronavirusa. Sredstva će biti dostupna dvanaest mjeseci, a isplatit će se u dvama obrocima. Prosječno dospijeće zajma iznosit će najviše 15 godina. Pomoć će ovisiti o memorandumu o razumijevanju o kojem svaka zemlja partnerica treba postići dogovor s Komisijom. Osim ovoga paketa pomoći, Europska unija konstantno uplaćuje sredstva za oporavak pojedinih grana gospodarstva u BiH. Primjerice, Unija je izdvojila 20 milijuna eura za modernizaciju poljoprivredno-prehrambenog sektora u Bosni i Hercegovini. Sredstva će biti dostupna u okviru četverogodišnjeg projekta EU4Agri (2020. - 2024.), koji će podržati oko 2600 poljoprivredno-prehrambenih proizvođača diljem BiH.•