Višak oročenog novca i usporene kreditne aktivnosti primorali su banke da snize kamate na štednju koje su u oštrom padu, a procjenjuje se da će taj trend biti nastavljen. Tako je, primjerice, prosječna kamata na depozite 2011. godine iznosila 3,17 posto, dok je u prvoj polovini ove godine pala na 2,46 posto na godišnjoj razini,l piše Večernji list.
Višak novca u bankama
Bankari i ekonomisti ističu da je osnovni problem to što banke imaju višak novca koji ne mogu plasirati jer nema velikog zanimanja za kredite, prije svega, zbog lošeg stanja u gospodarstvu. Bankarski sektor zbog toga više nije ni izbliza zainteresiran za privlačenje depozita kao prije nekoliko godina.
Tajnik Udruženja banaka BiH Mijo Mišić kaže da blago padaju i aktivne i pasivne kamatne stope navodeći da je tome najviše doprinijela izražena konkurencija među bankama. Kao razlog za pad kamata na depozite ističe konstantni rast štednje posljednjih godina koji nije praćen kreditiranjem.
- Ako se nastavi rast štednje, a kreditna aktivnost bude usporena, to može negativno utjecati na bankarski sektor i doprinijeti daljem padu kamata na depozite - rekao je Mišić.
Prema podacima Agencije za bankarstvo RS, vrijednost depozita koji su osnovni izvor financiranja poslovanja banaka, na kraju prvog polugodišta iznosila je 4,733 milijarde KM. Njihov iznos je blago smanjen na godišnjoj razini za jedan postotak, dok su od 2011. do 2014. imali trend rasta.
Sve manje kredita
- Nekada su me banke opsjedale i nadmetale se u visini kamate kako bi privukle depozite. Danas je situacija takva da su neke banke potpuno nezainteresirane za depozite, a i one koje jesu, nude mizerne kamate - tvrde gospodarstvenici.
Kreditna aktivnost u BiH na kraju prvog polugodišta povećana je za tri posto u odnosu na kraj prošle godine što je, prema riječima Mije Mišića, skroman postotak.
Stope kreditiranja bi morale biti znatno više, posebno za gospodarstvo. To sada nije slučaj i kada govorimo o kreditiranju, više govorimo o građanima, tako da struktura i tog malog rasta nije povoljna - rekao je Mišić. Slični trendovi prisutni su i u okruženju, a pojedine banke u Srbiji najavljuju kako bi kamata na štednju već krajem godine mogla pasti na nulu. Nije, međutim, isključena ni mogućnost da kamata ode u minus, što znači da banke štedišama naplaćuju čuvanje novca kao što je slučaj u Švicarskoj.