U srpnju 1995. ispisano je jedno od najmračnijih poglavlja moderne europske povijesti. Više od 8300 dječaka i muškaraca sustavno je ubijeno i pokopano u masovne grobnice u brdima oko Srebrenice. Danas, 29 godina poslije, 14 od tih žrtava koje su tek nedavno identificirane naći će svoj smiraj u Memorijalnom centru i groblju Srebrenica - Potočari. Za njihove obitelji i najmilije konačno je završeno dugo i bolno razdoblje neizvjesnosti, napisao je u kolumni za Večernji list BiH Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije, povodom godišnjice u Srebrenici.
Srebrenica ostaje dubok ožiljak u povijesti Europe. Neuspjeh da se spriječi ovaj genocid je teret koji i dalje nosimo. I Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju i Međunarodni sud pravde nesporno su utvrdili da je ovaj zločin genocid.
Obećali smo da nikada nećemo zaboraviti – ni žrtve ni trajnu bol njihovih obitelji i najmilijih. Njihovo sjećanje tjera nas da svaki dan radimo kako bismo osigurali da se povijest ne ponovi u svijetu u kojem se mir čini sve krhkijim.
Svojom odlukom o proglašenju 11. srpnja Međunarodnim danom razmišljanja i sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. Opća skupština Ujedinjenih naroda dodatno je istaknula značaj ove tragedije i izvan europskog kontinenta.
Međutim, u Bosni i Hercegovini i cijeloj regiji i dalje je prisutna zabrinjavajuća tendencija negiranja. Bilo kakvo negiranje genocida je pljuska pravdi i prepreka pomirenju. Stav Europske unije je jasan - nema mjesta negiranju genocida, povijesnom revizionizmu ili veličanju ratnih zločinaca u društvima koja cijene istinu i pravdu.
Pomirenje je odgovornost svih. Pomirenje nije apstraktan cilj, već mora postati svakodnevna praksa sveprisutna u politici, obrazovanju i svakoj drugoj sferi svakodnevice. Uloga političkih lidera u regiji je, iznad svega, odbaciti retoriku podjela i aktivno promovirati pomirenje, što opet iziskuje uvažavanje povijesnih činjenica, pijetet prema žrtvama i njegovanje kulture mira i suradnje.
Lideri zemalja članica EU-a u ožujku su donijeli odluku o otvaranju pristupnih pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Početak ovog puta k članstvu vraća nadu u političku stabilnost, ekonomski rast i bolju budućnost za građane u BiH. Naglašava opredijeljenost EU-a da podrži Bosnu i Hercegovinu u uspostavljanju funkcionalne demokratske države i društva u kojem prevladavaju pluralizam, pravda i ljudsko dostojanstvo.
Pokazali smo da je to moguće. Naime, i sam EU je zamišljen da donese mir i pomirenje na europskom kontinentu, dugo podijeljenom krvavim bratoubilačkim ratovima. To ne bi bilo moguće bez prihvaćanja utvrđenih povijesnih činjenica i posvećenosti izgradnji institucija koje će osigurati trajni mir.
Genocid u Srebrenici je bolan podsjetnik na ono što se može dogoditi kada političke elite oslobađaju i promoviraju mržnju. Naša je zajednička dužnost osigurati da ovo sjećanje služi kao snažan podsjetnik na posljedice takve mržnje i netolerancije. Naša je zajednička dužnost osigurati da se ova zlodjela nikada više ne ponove. Europska unija stoji uz Bosnu i Hercegovinu u ovom nastojanjui, napisao je u kolumni za Večernji list BiH Josep Borrell, potpredsjednik Europske komisije, povodom godišnjice u Srebrenici.