Ako se žurno ne donosu konkretne ekonomske mjere, oko 50 posto vlasnika manjih tvrtki, obrta, ugostiteljskih i turističkih objekata u roku od tri mjeseca moglo bi ugasiti svoje djelatnosti. Ovo su porazni rezultati ankete koju je na prostoru BiH tijekom pandemije koronavirusa provela međunarodna organizacija UNDP i koja u izvješću ističe kako je najpogođeniji sektor smještaja, prehrambene usluge i prometa.
Velike gubitke zabilježila je industrija tekstila i obuće jer im je poremećen lanac opskrbe, otkriva se u studiji UNDP-ja.
“Očekuje se da će neizravni utjecaji smanjiti aktivnost u cijelom gospodarstvu, a tvrtke u svim ključnim sektorima planiraju nagli pad u idućim mjesecima. U uslugama smještaja i prehrane 43 posto tvrtki reklo je da će morati potpuno prekinuti poslovanje za tri mjeseca - dok tvrtke za informatičku i komunikacijsku tehnologiju projiciraju rast. Manje tvrtke u drugim ključnim sektorima bile su manje i pripremljene na početni ekonomski udar zbog COVID-19. Veće tvrtke sa širim, razvijenim lancima opskrbe pretrpjele su i pretrpjet će veće vanjske šokove”, piše u studiji.
Anketirajući radnike, najviše zbog ekonomskog pada pate mlađi i niskokvalificirani radnici, a čini se da su radnice i vlasnice tvrtki teže pogođene nego muškarci. Steliana Nedera, stalna predstavnica UNDP-ja u BiH, ipak daje dozu optimizma. Po njezinim procjenama, mnogi će se u svijetu, pa tako i u BiH, okrenuti snažnijem ulaganju u potencijale domaćih ekonomija. “Nova stvarnost ne zahtijeva ‘novi dogovor’, uz suradnju svih razina vlasti i ključnih sudionika”, smatra Nedera.
“Poboljšanje poslovnih klima i proširenje strateških ulaganja u sektor turizma, poljoprivrede, hrane, zelene energije i IT-a moglo bi stvoriti tisuće radnih mjesta i osigurati održivi razvoj na lokalnoj i nacionalnoj razini”, smatraju stručnjaci UNDP-ja.
Gospodarska komora FBiH nedavno je pokrenula kampanju pod nazivom “Kupujmo domaće, gradimo BiH”. Ovog puta izašli su s konkretnim kalkulacijama u kojima je iznesena računica koliko bi svaki građanin BiH s potrošenih 10 KM na domaće proizvode pridonio jačanju bh. gospodarstva. Po njihovoj računici, s 10 KM na 3,5 milijuna stanovnika mjesečno u proračun ide 35 milijuna KM, a na godišnjoj razini to je 420 milijuna prihoda više. To znači nova zapošljavanja, sigurnije i punije mirovinske fondove, bolju zdravstvenu zaštitu i obrazovanje. Jedno radno mjesto u proizvodnji vuče od 5 do 7 radnih mjesta u pratećim industrijama.
“Ako svaki građanin prilikom gradnje ili nabave potrebnih uređaja bude birao samo 10% više domaćih proizvoda, to bi značilo: 1,000.000 kućanstava puta 300 KM godišnje iznosi 300,000.000 KM više prihoda domaćem gospodarstvu”, stoji u kalkulaciji. Stručnjaci procjenjuju kako će potrebe za domaćom hranom i nakon prestanka pandemije COVID-19 biti još veće. Na internetskim platformama sve je veći broj ponuđača domaće hrane koji bh. stanovnicima omogućuju i besplatnu dostavu.
Portal AgroKlub napravio je i bazu podataka s koje svaki stanovnik BiH može preko interneta naručiti domaći poljoprivredni proizvod u svoj dom, bez boravka na tržnici ili u trgovinama. •