Usporedbom statističkih podataka iz ožujka 2019. i ožujka 2020. godine može se vidjeti kako pandemija koronavirusa uopće nije povećala smrtnost u većem bh. entitetu. Čak je smrtnost smanjena, i to za 10 posto, piše Slobodna Bosna.
Kada se pojavila početkom ožujka u Hrvatskoj, a potom i u BiH, o pandemiji koronavirusa govorilo se i pisalo kao o kugi modernog doba, koja masovno odnosi ljudske živote. No, Slobodna Bosna je došla do šokantnog saznanja: usporednom analizom statističkih podataka utvrdili su nepobitnu činjenicu da pandemija koronavirusa uopće nije povećala smrtnost u Federaciji BiH nego je, naprotiv, smrtnost smanjena, i to za nevjerojatnih 10 posto.
U ožujku ove godine, u Federaciji BiH umrla je ukupno 1.651 osoba, dok su u ožujku prošle godine umrle 1.833 osobe, što je čak 10 posto više. Izračunali su i prosjek za proteklih pet godina, ne računajući 2020. godinu. Tako su utvrdili kako je svake godine u ožujku u prosjeku, umiralo 1.935 osoba, što je za 284 osobe ili skoro 15 posto više od broja umrlih u jeku pandemije koronavirusa u ožujku ove godine.
Podaci za travanj još uvijek nisu prikupljeni, no prema pouzdanim informacijama nastavljen je trend iz ožujka, što praktički znači da je i u travnju ove godine smanjen broj umrlih u usporedbi s travnjem prethodne godine.
Ukupan broj umrlih:
Činjenicu da je smanjen broj umrlih osoba u ožujku ove godine moguće je objasniti na dva načina: prvi, da koronavirus uopće nije tako opasan kao što se predstavljalo u javnosti i, drugi, da je BiH poduzela blagovremeno odlučne mjere u borbi protiv koronavirusa.
Od početka epidemije do danas, ne prestaje rasprava o (bez)opasnosti koronavirusa, koja je pokrenuta u Italiji krajem veljače ove godine, kada je ugledna direktorica Laboratorija za kliničku biologiju s Infektivne klinike “Luigi Sacco” u Milanu Maria Rita Gismondo, napisala na svom Facebook profilu kako je Covid-19 samo jedna vrsta malo jače gripe i ne vidi zašto se oko toga podiže tolika vika.
Ona je početkom ožujka otišla korak dalje: ustvrdila je kako Covid-19 nije kuga ovog stoljeća, kako umiru samo starije osobe s postojećim patologijama te još nitko nije umro od korone.
„Svi su umrli uz koronu, a ne od korone“, rekla je dr. Maria Rita Gismondo, zamjerivši Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji što je neosnovano, na temelju simptoma gripe, proglasila pandemiju.
Njezinoj izjavi suprotstavio se doktor Roberto Burioni, također virusolog, koji je na svojoj stranici “Medicalfacts” napisao kako je dr. Maria Rita Gismondo iznijela „džinovske gluposti“ i kako, nažalost, “koronavirus nije samo nešto jači od virusa gripe”.
Slične rasprave vodećih medicinskih autoriteta pokrenute su diljem svijeta i traju do danas bez jasnog zaključka, što je, na kraju, rezultiralo potpuno različitim pristupom u borbi protiv pandemije koronavirusa. Švedska je lansirala „liberalni model“ s minimalnim mjerama društvenih restrikcija, Njemačka se opredijelila za „srednje rješenje“, dok su se države Balkana, uključujući i BiH, opredijelile za vrlo čvrstu, neki tvrde čak rigidnu obranu od pandemije.
Još nije jasno koji će model dati najbolje rezultate.
Nakon što je Svjetska zdravstvena organizacija 11. ožujka proglasila globalnu opasnost od koronavirusa (pandemiju), Vlada Federacije BiH proglasila je 16. ožujka stanje prirodne nesreće i u okviru toga uvela rigorozne mjere zaštite, uključujući i policijski sat i potpunu zabranu kretanja osobama mlađim od 18 i starijima od 65 godina.
Zahvaljujući tome, društveni i ekonomski tokovi su, praktično, zaustavljeni. Smanjen je broj prometnih nesreća, ubojstava i samoubojstava, što je utjecalo na smanjenje ukupnog broja mrtvih u ožujku. Iz ove perspektive, teško je zaključiti je li FBiH izabrala najbolji model obrane od koronavirusa. Dosadašnji rezultati su, u svakom slučaju, ohrabrujući, jer je nepobitna činjenica da se Federacija uspješno obranila od koronavirusa s obzirom na to da koronavirus nije povećao smrtnost u Federaciji BiH. Pitanje je, međutim, jesu li bile nužne tako rigorozne, restriktivne mjere, koje su teško pogodile ionako slabu ekonomiju.
Odgovor na pitanje koja je zemlja izabrala najbolji model obrane od koronavirusa, znat će se tek kada velike zemlje, poput Njemačke, Italije, Španjolske, Švedske, usporede broj ukupno umrlih osoba u ovoj godini s brojem ukupno umrlih osoba u prethodnoj godini. Tek će tada biti jasno koliki je danak kome i u čemu uzela pandemija koronavirusa.