Oporavak domaćeg gospodarstva, koji je pak uvjetovan i oporavkom tržišta u okruženju na koja domaće tvrtke izvoze svoje proizvode, velika je prilika za bosanskohercegovačku ekonomiju koja bi mogla, slijedeći neke primjere iz okruženja, postići veći stupanj uvezivanja s obrazovnim sustavima. Sinergija znanosti, struke, školskog sustava i praktičnih znanja već se pokazala kao pun pogodak u nekoliko lokalnih primjera unutar BiH, no, to je nedovoljno ako navrijeme želimo zaustaviti negativne trendove koji se ogledaju u nedostatku određenih zanimanja, piše Večernji list BiH.
Posebnu pozornost pritom zaslužuje poljoprivreda, koja je do sada, zbog niske produktivnosti i lošijih materijalno-tehničkih kapaciteta, kao i nedostatka investicija, uglavnom bila neprivlačan oblika zanimanja za mlade ljude. Međutim, sve veći iznosi proračuna na svim razinama namijenjenih potpori u poljoprivredi mijenjaju percepciju agrara kao načina privređivanja specifičnog za stariju populaciju. Na tom putu veliku ulogu igra, a igrat će i u budućnosti Europska unija koja izdašno pomaže ovom sektoru gospodarstva.
Jačanje kapaciteta
Posljednji u nizu primjera je javni poziv za dodjelu bespovratnih sredstava investicijama u prerađivačke kapacitete i marketing poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Bosni i Hercegovini. On je dio projekata “EU4Agri”, “EU4Agri-Recovery” i “EU4BusinessRecovery”, koje financira EU, a ovim javnim pozivom, vrijednim 3 milijuna KM, Europska unija podržat će ulaganja u prerađivačke kapacitete poljoprivredno-prehrambene industrije uvođenjem inovacija i razvojem novih i/ili unapređenjem postojećih proizvoda, marketinških alata te osiguranjem kontinuiteta poslovanja i sigurnog te zdravog radnog okruženja u BiH. Na javni poziv mogu se prijaviti obrtnici, poduzetnici, zadruge i poduzeća koji se aktivno bave vinarstvom, preradom maslina, voća, povrća, mlijeka, mesa, preradom jaja, preradom i konzerviranjem ribe, preradom žitarica, gljiva, začinskoga bilja, ljekobilja i meda. Sredstva potpore po jednoj prijavi mogu iznositi od 30.000 KM do 300.000 KM (bez PDV-a). Za svaki projekt podnositelj prijave mora osigurati vlastito sufinanciranje u iznosu od minimalno 35% ukupnog iznosa predložene investicije, dok 65% troškova investicije financira Europska unija ovim javnim pozivom.
Ovaj projekt, kao što je vidljivo, usmjeren je prema jačanju konkurentnosti kroz investicije, odnosno unapređenje tehničko-tehnoloških sredstava kojima raspolaže bosanskohercegovačko selo. Upravo je nedostatak investicija, slažu se upućeni, razlog niske produktivnosti domaćih poljoprivrednika, tako da će nova 3 milijuna KM dobro doći svima onima koji imaju namjeru modernizirati način proizvodnje.
Niz projekata
Inače, za sva tri projekta (“EU4Agri”, “EU4Agri-Recovery” i “EU4BusinessRecovery”) Europska unija izdvojila je 38 milijuna eura. U kontekstu poljoprivrede i mladih ljudi, postoje i pozitivne priče iz dosadašnjeg korištenja projekta “EU4Business”. Primjer nam dolazi iz Livna. S napunjenih 30 godina Mate Omazić napustio je rodni Zagreb i doselio se u Livno, kraj njegovih predaka, s planom baviti se stočarstvom o kojem ništa nije znao. Pet godina poslije i uz podršku projekta “EU4Business”, koji financiraju EU i Savezna Republika Njemačka, Mate je vlasnik najmodernije farme goveda u Bosni i Hercegovini. Njegova priča može biti inspiracija, kao i motiv svima onima koji vjeruju kako u poljoprivredi mogu ostvariti uspjeh, da krenu putem svojih predaka, ali koristeći sve pogodnosti koje im nudi moderna, tehnološki napredna poljoprivredna proizvodnja.