Iako će mnogi reći da je statistika zbroj netočnih podataka, neke brojke znaju rastjerati iluzije. Upravo to dogodilo se ovdašnjem pčelarstvu, piše Večernji list BiH.
Neumoljiva statistika
Nekako s početkom sezone u pčelarstvu se pojavila agencijska informacija da je pokrivenost uvoza izvozom meda u 2023. godini iznosila neprimjetnih 0,06 posto. Ukupan promet vanjskotrgovinske razmjene meda bio je skromnih oko četiri milijuna KM. Izvezeno je 6,9 tona i po toj osnovi utrženo je oko 240.900 KM. U odnosu na godinu prije, 2022., izvoz je količinski bio manji za petinu, dakle oko 20 posto, a novčano čak 44 posto. Uvoz je u prošloj godini, prema podacima koje prenosi agencija Fena, bio u odnosu na izvoz zaista ogroman - 468,8 tona!
Idemo korak dalje, opet u ovom slučaju ubitačna statistika. Prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, u 2022. godini izvezeno je 12,5 tona meda, što je bilo za 26,8 tona meda manje u odnosu na 2021. godinu, kada je izvoz bio 39,3 tone. Na izvozu meda BiH je u 2022. godini utržila 302.300 KM, dok je uvoz u istoj godini bio "težak" 4,7 milijuna maraka. Te još dobre 2022. godine, u odnosu na prošlu, pokrivenost uvoza izvozom bila je 6,4 posto. Uz taj mizeran podatak, treba reći kako je pokrivenost uvoza izvozom 2021. godine vrijednosno bila 20,5 posto. Te godine izvezene su 39,3 tone meda, dok je uvoz iznosio 120,3 tone.
Što se dogodilo u protekle tri godine u pčelarstvu, trebali bi odgovoriti sami pčelari ili za to nadležni. Nestašica domaćeg meda nije opravdanje jer, ako meda nema u Hercegovini, bilo ga je u Bosni. Prošle godine u pojedinim dijelovima Bosne bila je slaba sezona, međutim, u Hercegovini i jugozapadnoj Bosni prinosi su ponegdje bili i rekordni. Vidjet ćemo što će statistika za ovu godinu pokazati, ako se nastavi po starom, smiješno djeluju poticaji u pčelarstvu. Poslovične, a znanstveno nepotvrđene priče o kvaliteti, odnosno ljekovitosti ovdašnjeg meda, nakon navedenih brojki dolaze u pitanje. Kakva je to kvaliteta meda kad nema zanimanja za njegovu kupnju, odnosno izvoz?!
Za ovu godinu pčelari u Federaciji BiH moći će ostvariti podršku u iznosu od čak 3 milijuna maraka, od čega 20 KM po košnici za pravne osobe i 15 KM po košnici za fizičke osobe. Međutim, mnogo inventivnija mjera od navedene je podrška od 10 KM po košnici, uz uvjet za prodaju minimalno tri kilograma meda po košnici. To bi mogao biti pravi potez jer, da bi se ostvario taj poticaj, potrebno je imati fiskalni račun da ste med nekome i prodali. Priča o prodaji meda "na pragu" podsjeća na turistička "snatrenja" - "svi kapaciteti popunjeni", a ne govori se koji kapaciteti ni koliko je ljudi noćilo, odnosno boravilo.
Mladi pčelari
U svakom slučaju, pred pčelarima i nadležnim službama je uvesti red, a to bi na prvu bilo da se glavnina poticaja isplaćuje prema dostavljenim računima o prodanom medu, a manji dio kao naknada za oprašivanje voća i povrća. Uz to, poticaje ne treba ograničavati na broj košnica, sadašnji je bio do 500 košnica, treba poticati mlade pčelare koji ulaze u posao i velike proizvođače meda kako bi proizvodili još više.