Jedan od svakako gorućih problema ekologije, ali i proizvodnje zdrave hrane, danas je razmjerno velika pa nekada čak i nekontrolirana primjena pesticida.
Pesticidi su tvari koje se primarno koriste u poljoprivredi, ali, također, i u drugim područjima, kao što je primjerice javno zdravstvo, komunalna higijena, veterinarstvo, za suzbijanje nametnika na biljkama i životinjama i slično.
U pesticide se ubrajaju i sredstva za zaštitu bilja koja su uglavnom kemijskog, ali mogu biti i biološkog podrijetla, a koriste se u poljoprivredi, šumarstvu te nepoljoprivrednim i javnim površinama za kontrolu i suzbijanje štetnih organizama bilja, kao što su biljni patogeni i bolesti, kukci, nematode, grinje, štetni glodavci i korovi te drugi štetni organizmi bilja.
Pesticidi se primarno dijele na one koji suzbijaju nametnike životinjskog podrijetla (zoocidi) te one koje suzbijaju nametnike biljnog podrijetla (fitocidi).
Prema namjeni sredstva za zaštitu bilja dijele se na: insekticide (suzbijaju kukce), akaricide (suzbijaju grinje), nematocide (suzbijaju fitoparazitske nematode), limacide (suzbijaju puževe), korvifuge (odbijaju napad ptica – repelenti), rodenticide (suzbijaju glodavce), fungicide (suzbijaju fitopatogene gljive), herbicide (suzbijaju korove), regulatore rasta (utječu na životne procese bilja drukčije od hranjiva).
Podaci svjetskih organizacija pokazuju zabrinjavajuće trendove kada je riječ o primjeni pesticida u uzgoju hrane. Primjerice, prema istraživanju francuske ekološke udruge “Generations Futures”, objavljenom ove godine, pokazalo se kako gotovo tri četvrtine voća i više od dvije petine povrća iz neorganskog uzgoja u Francuskoj sadrže tragove pesticida.
Iako se mišljenja stručnjaka o ovom pitanju žestoko mimoilaze, ipak prevladava mišljenje kako, čak, i kratkoročna izloženost manjim količinama pesticida u hrani može uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi.
- Posebno osjetljivu skupinu čine djeca na čiji rastući organizam toksini iz pesticida imaju mnogo snažniji učinak. Dugotrajna izloženost pesticidima može imati teške posljedice na živčani sustav i prouzročiti slabo pamćenje, poteškoće u koordinaciji te smanjiti reflekse, vidne sposobnosti i motoričke vještine. Ti simptomi obično su vrlo suptilni i razvijaju se polako, a rijetko se njihov uzrok prepoznaje upravo u pesticidima - kazala je nutricionistica Amela Ivković O’Reilly.
Godišnje se bilježi oko tri milijuna trovanja prouzročena pesticidima, od čega čak oko 220.000 sa smrtnim ishodom, uglavnom u zemljama u razvoju.
U BiH svake godine raste broj stanovnika oboljelih od karcinoma želuca i debelog crijeva te, iako još nije utvrđeno što je uzrok, mnogi te vrste karcinoma upravo povezuju s prehranom. Prema određenim informacijama, koje su se pojavile u sredstvima javnog informiranja u posljednje vrijeme, sasvim je izvjesno kako proizvođači u BiH te oni u susjednoj Srbiji koriste pesticide koji su i do tri puta jeftiniji od onih u Hrvatskoj. Europska unija je ta sredstva proglasila opasnima.
Agencija za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine u svojim izvješćima redovito upozorava na pojavu proizvoda s nedozvoljenim količinama pesticida, kao što je to bio slučaj prošlog mjeseca kad su reagirali na Basmati rižu, podrijetlom iz Indije, kojoj je utvrđena nedozvoljena količina ostataka pesticida.
U upotrebi se danas nalaze tzv. selektivni i neselektivni pesticidi. Selektivni pesticidi djeluju na točno određenu skupinu štetnika i, prema mišljenju mnogih stručnjaka, navodno nisu štetni za drugi biljni i životinjski svijet. Mnogo opasniji su neselektivni pesticidi čija upotreba štetno djeluje na ostali biljni i životinjski svijet, ali i na ljudsko zdravlje. Svi pesticidi, osobito neselektivni, djeluju vrlo štetno na ekosustave, mnogi ubijaju korisne kukce, ribe, ptice te tako uzrokuju više štete nego koristi. Većina je kukaca korisna ili bezopasna, ali stradava upotrebom pesticida. Pesticidi vrlo nepovoljno djeluju i na korisne tzv. dušične bakterije u tlu, a posljedica je iscrpljenje tla. Neselektivni pesticidi trebali bi se upotrebljavati samo onda kada ne postoji druga mogućnost obrane od štetnika, što, na žalost, često nije slučaj. Mnogi pesticidi ostaju aktivni u okolišu mjesecima, godinama pa čak i desetljećima. Ovo je npr. bio slučaj sa DDT-ijem, koji se godinama nakon što je njegova upotreba bila zabranjena (u SAD-u zabranjen je 1969.g.), pojavljivao u životinjskom svijetu, čak na Antarktiku, a stručnjaci su pronalazili tragove DDT-ija u majčinom mlijeku u mnogim zemljama gdje se on upotrebljavao.
Utvrđeno je kako ljudi izloženi djelovanju pesticida, osobito poljoprivrednici, mogu patiti od oštećenja jetre, bubrega i dišnog sustava. Pesticidi koji se raspršuju mogu uzrokovati astmu. Hormonalni poremećaji, malformacije (nakaznost) novorođenčadi, tumori i živčani poremećaji također se dovode u vezu s izloženošću pesticidima.
Prazne posude u kojima su se nalazili pesticidi vrlo često se odlažu na divlja odlagališta smeća i drugog otpada koja se, nerijetko, nalaze u blizini vodotokova te tako onečišćuju okoliš.
Prema podacima Greenpeacea, u svijetu se upotrebljava oko 1,8 milijardi kilograma pesticida godišnje. - Kemijske industrije diljem svijeta danas proizvode pesticide trinaest tisuća puta brže nego kada je objavljeno Nijemo proljeće - (zapisao je Al Gore u knjizi “Zemlja u ravnoteži-ekologija i ljudski duh”).
Brojni su slučajevi trovanja ljudi kemijskim sredstvima za zaštitu bilja, ali i trovanja životinja i poljoprivrednih usjeva. Do trovanja pesticidima ljudi dolaze na više načina – kroz usta, kožu, putem dišnih organa. Životinje se pesticidima truju najčešće konzumiranjem tretiranih biljaka, dok se biljke oštećuju neposredno tijekom nanošenja pesticida. Čak i kada ne izazivaju akutna trovanja, pesticidi su opasni jer imaju sposobnost nakupljanja u tkivima ljudi i životinja – i to najviše u masnom tkivu, jetri i bubrezima.
Potrebno je aktivnije raditi na kontroli primjene pesticida i poticanju proizvodnje zdrave prehrane, pri čemu fokus mora biti na kontrolama i analizama koje će na tržištu eliminirati proizvode s pretjeranom koncetracijom pesticida.