Nešto manje od 120 tisuća bosanskohercegovačkih građana još se nije riješilo izbjegličkoga ili raseljeničkoga statusa iako se navršavaju 22 godine od završetka rata i potpisivanja Daytonskog sporazuma čiji Aneks 7 jasno predviđa rješavanje izbjegličkoga problema, piše Večernji list BiH.
Povratak i danas upitan
Najveći broj izbjeglica, odnosno onih koji se vode kao interno raseljene osobe, živi u Bosni i Hercegovini, ali ne u svojim domovima, pa ni u svojim predratnim mjestima prebivališta. Takvih je, prema podacima UNHCR-a, 98.574 i predstavljaju oko 10 posto ukupno interno raseljenih osoba u bosanskohercegovačkom ratu. To ni u kojem slučaju ne znači da se preostalih 90 posto, odnosno oko 900 tisuća raseljenih, vratilo u svoje prijeratne domove.
Neki od njih uistinu jesu, ali mnogi su trajno riješili stambeno pitanje u nekom drugom dijelu BiH ili i inozemstvu. Rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine to zorno i potvrđuju s obzirom na to da se pokazalo kako je povratak manjinskoga stanovništva u najvećem broju općina i gradova minoran. Mnogi tvrde kako se i danas ne može govoriti da je proces povratka, a samim tim i provedba Aneksa 7 završeni, ali teško da je realno očekivati da se nakon četvrt stoljeća netko odluči vratiti tamo gdje je živio prije rata. Poglavito ako se zna da, osim obnove kuća, povratnicima nitko ne nudi priliku za zapošljavanje ili održivi povratak.
Zadržavaju status
Isto se odnosi i na 18.748 izbjeglica iz BiH koje su u inozemstvu. To je također zanemariv broj u odnosu na 1,2 milijuna ljudi, koliko je za vrijeme rata izbjeglo iz zemlje. Većina njih riješila je svoj status u zemljama prijema, a neki su se i vratili u BiH. Oni kojima ni jedna od te dvije opcije nije bila prihvatljiva, odlučili su se za treću - odlazak u prekooceanske zemlje koje su nudile povoljnije i liberalnije uvjete useljavanja od većine europskih država. Samo podatak da su bh. izbjeglice registrirane u više od 100 zemalja svijeta, dovoljno pokazuje kolika je bila disperzija bh. stanovništva u prvoj polovini devedesetih godina prošlog stoljeća.
Broj od 18.748 bh. građana koji još uvijek imaju status izbjeglica u inozemstvu velika je imajući u vidu koliko je vremena prošlo od završetka rata. Neki od njih, posebice u skandinavskim zemljama, zapravo nastoje zadržati taj status jer im on omogućava brojne socijalne i druge privilegije koje u bilo kojem drugom statusu ne bi imali.
Najviše izbjeglica, polovina od ukupnog broja, je u Srbiji i oni taj status koriste kako bi ostvarili vlasnička i neka druga prava u BiH, ali i samoj Srbiji. •